29.11.2005.

Već nekoliko mjeseci u BiH se na sva usta priča o jedinoj evropskoj piramidi, a sad pa evo i ovo..

Nedavno je Nenad Filipovic, sin kontraverznog profesora Muhameda Filipovića, objavio kako mitska bića poput vukodlaka i vampira vode porijeklo iz BiH, te da su tek poslije preseljena u Podunavlje. Dakle, grof Drakula bi uskoro mogao biti naš čo`ek. Stariji Banjalučani se sjećaju legende o Drakuliću, selu pored Banja Luke, možda se ista može dovesti u vezu sa ovom pričom??

Evo šta dijelom o ovoj objavi piše "Slobodna dalmacija":

Kada su u pitanju vještice, prema hercegovačkom vjerovanju one mogu biti djevojke, udane žene i udovice. No, s druge strane, vjerovanje o stuhi uči da su stuhe ljudi s nekavim duhom u sebi. I dok su vještice pretežno žene, stuhe su najčešće muškarci, i to stariji od pedeset godina.
Prema Filipovićevim tvrdnjama, vampiri i vampirizam nastali su u Bosni kao posljedica dugogodišnjih ratova i razaranja između Osmanlija i Habsburgovaca. Najpoznatiji vampir među bošnjacima navodi se Lampir Meho.
Ovaj bosanski vampir bio je poznat u glamočkom kraju, a predanja o njemu sežu čak i izvan granica BiH do Karlovca. Kako ne bi došlo do zabune, najčešći izrazi za vampira u Bosni su lampir, lampijer, lapir, vukodlak i vukozlačina. Tako je vampir Meho postao lampir. Uz vampira Mehu, drugi najpoznatiji bosanski vampir navodi se Pajo Tomić iz okoline Vlasenice. Kada je u pitanju Hercegovina, vapirima je, čini se, bila draža istočna od zapadne Hercegovina.
Tako Filipović navodi i najpoznatijeg vukodlaka iz toga kraja. Riječ je o izvjesnom Korkutu koji se u predanjima spominje kao vukodlak koji je gnjavio nevesinjsku kasabu. Kako je u posljednjih deset godina ustaljena praksa u bh-društvu da se sve društvene pojave i fenomeni politiziraju, od politikantstva nisu ostali pošteđeni ni vukodlaci, stuhe i vampiri.
Naime, Nenad Filipović preko bosanskih mitova pokušava postaviti novu definiciju suživota u BiH, prema kojoj se poništava dosadašnja o suživotu jednih pored drugih i prerasta u život jednih s drugima. Ovom konstatacijom Filipović se obrušava na pojedine povjesničare koji, kako kaže, u zadnje vrijeme šire novi mit i ideologiju o "mitologiji komšiluka".

"Mit komšiluka"
Pri tome upućuje oštru kritiku na adresu poznatog i u svijetu priznatog povjesničara iz BiH Srećka Džaje koji prodaje "mit komšiluka" kao civilno-društveni liberalizam, a ideološko ishodište mu je u katoličkom europocentrizmu.
Na kraju, povijest BiH bi se po Filipoviću trebala zrcaliti upravo u mitološkim predanjima o vampirima stuhama i vukodlacima i kao takva se suprotstaviti zemljama koje njeguju ideologije da su predziđe kršćanstva, Europe ili kulture zbog osjećaja nesreće da im je netko onemogućio da tamo pripadaju.