20.09.2006.

Cilj "Kulturfesta" bio je da pokaže kako domaću kulturu ne čine samo književni mediokriteti, etnoamateri i stotinu puta prežvakani i ispljunuti stvaraoci različitih profila. Da pokaže da imamo svježu umjetničku krv, spremnu da pomjeri granice i uspostavi nove standarde.

PRIJE godinu dana grupa mladih banjolučkih umjetničkih entuzijasta, ujedinjenih pod zastavom Razvojnog centra za kulturu i umjetnost "Rejs", obojila je, osvijetlila i oživjela nikad završeni hotel "Palas" u Banjoj Luci, tražeći svoj "Komad vazduha"...

Neki su se čudili, poneki nešto nagađali, a bilo je i onih koji su tada ponešto i naslućivali. Ipak, niko posve sigurno nije znao o čemu je zapravo riječ. Učesnici performansa poigrali su se sa ljudskom radoznalošću i, kažu, napravili nemoguće.

Zapisali su kasnije da su ponosni na činjenicu da su pobijedili apsurd i "tepih-bombardovanjem" uništili glupost. Barem nakratko.

Godinu dana poslije gradska prepričavanja su utihnula, ali je entuzijazam poprimio novi oblik. I novo ime. Ovog puta nazvan je "Kulturfest 2006".

Članovi "Rejsa" izabrali su Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske i u njemu napravili lavirint igre, muzike, slavlja... Lavirint pohvale, kritike, cinizma i apsurda. Lavirint kroz koji je prošlo veoma mnogo ljudi, na prvi pogled bez posljedica. Ipak, po završetku, mnogima su obrazi bridjeli od kulturnog šamara, koji su - i ne znajući - primili.

- Razvojni centar za umjetnost i kulturu do sada je postom istjerivao savršenstvo. Uzdržavanjem od primamljivosti brze hrane i slatkih grickalica uspjeli smo da sačuvamo dobru liniju i spasemo se od viška banalnih kilograma u kulturnoj ponudi - rekao je portparol Centra Danijel Simić.

U ime dvadesetak umjetnika, koji su "Kulturfest" učinili neponovljivim, Simić je rekao da bi im najdraže bilo kad bi u saradnji sa drugim zainteresovanim pojedincima i grupama, ispostili jedan duži period.

A cilj? Pokazati da domaću kulturu ne čine samo književni mediokriteti, etnoamateri i stotinu puta prežvakani i ispljunuti stvaraoci različitih profila. Pokazati da imamo svježu umjetničku krv, spremnu da pomjeri granice i uspostavi nove standarde.

Ipak, od entuzijazma se ne prave spektakli. Za njih treba i konkretnijih sredstava. Za to su se pobrinuli Ministarstvo prosvjete i kulture u Vladi Republike Srpske i grad Banja Luka.

- Veoma mi je drago što je banjolučka javnost prepoznala dejstvo pozitivnih energija, kada je riječ o nevladinom sektoru. Znali smo da je ovo eksperiment, bili smo spremni na to, kao i na činjenicu da ne znamo kakvi će biti rezultati - istakla je direktor republičkog Muzeja savremene umjetnosti Ljiljana Labović-Marinković.

Ona je dodala da nije bila nimalo skeptična kada se prvi put susrela sa prijedlogom za "Kulturfest 2006".

- Ovaj performans pretvorio je Muzej u lavirint, u kojem smo svi morali da pronađemo konac kako bismo izašli iz njega i spasili desen. Nisu u pravu oni koji misle da su mladi nezainteresovani, defanzivni i da nemaju svoj stav. "Kulturfest" je bio očigledan dokaz za to - istakla je Labović-Marinković.

Pored svega ostalog, "Kulturfest 2006" je na dostojan način predstavio domaću kulturu u svijetu. Dostojan, jer nas je oslikao onakvim kakvi jesmo, bez uljepšavanja i licemjerja. I zbog toga što su ga činile domaće snage, domaći pokrovitelji, na ćiriličnom pismu. Bez bježanja od onog iskonskog u nama.

Zajedno sa ekipom Razvojnog centra proslavismo slavu, nagledasmo se erotskog plesa, kupismo veš s njihovim logom, zapjevasmo turbo-folk hitove... Manje je bilo onih koji su se više interesovali za potrete, šokantne instalacije, glumačke nastupe... Manje, ali ipak dovoljno da pozdrave nove tokove u kulturi, koji su nam predstavljeni u "Kulturfestu"...

DOMAĆA DEKADENCIJA

"Nikome na Zapadu nije zanimljivo oponašanje onoga što oni rade, već su na tržištu Zapadne Evrope i Amerike visoko cijenjeni proizvodi koje karakteriše izvornost sredine iz koje potiču. Razvijene kulturne sredine, koje bespogovorno padaju u dekadenciju, interesuju svježe ideje i snage. Tu je velika šansa za umjetnike iz Republike Srpske, jer njihov rad nije ni blizu poznat kao radovi njihovih kolega iz Sarajeva, a i jedni i drugi posjeduju geopolitičke i društvene uslove, koji su ovaj dio svijeta učinili zanimljivim poznavaocima umjetnosti sa Zapada.

Došlo je do nesumnjivog zasićenja produktima iz Federacije BiH, usljed pojave Avganistana, Iraka ili Libana. Stoga, uzbuđenje rata koji Zapadnjaci nisu imali prilike da iskuse, i nadahnuće koje donosi ta patnja kroz koju smo prošli, stvaraoci iz Srpske mogu vrlo opipljivo unovčiti. Naravno, samo u slučaju da budu jedinstveni, jer i šifra sa četiri "S" na logotipu Republike Srpske ima svoje iskonski istinito značenje", piše, između ostalog, u saopštenju banjolučkog Razvojnog centra za kulturu i umjetnost.

VIDIMO SE DOGODINE!

- Zakazujemo i dogodine sastanak svim zdravomislećim kreativcima u Republici Srpskoj, sa naglaskom da ne želimo samo one iz Banje Luke. Okupimo se da malo zatresemo ovu ustajalu planetu, koja priča samo o svojoj zavisnosti o nafti - rekli su u Udruženju "Rejs".

Vesna KERKEZ, Glas Srpske