07.09.2006.
U godini obeležavanja 150. godišnjice rođenja slavnog naučnika Nikole Tesle, svetu su uveliko dostupni svi izumi tog velikog naučnika, ali je njegov
privatni život široj javnosti ostao prilična nepoznanica. Slavni naučnik, koji je svojim izumima
zadužio čovečanstvo, prvi put je privukao pažnju još kad je kao šestogodišnji dečak stavio u pogon vatrogasna kola, nakon uzaludnih pokušaja stručnog
osoblja da to učini. Upravo ta zanimljiva uvertira kasnije je od njega napravila vrhunskog i svetski priznatog izumitelja, koji je u svojim memoarima
pisao je da je sazrevao razmišljajući: „Bije me glas da sam jedan od najvrednijih radnika, a možda i jesam, ukoliko je razmišljanje isto što i rad,
pošto sam mu posvetio sve svoje budne sate”.
„Ali, ukoliko se rad shvata kao određeno delovanje u određeno vreme prema strogim pravilima, onda sam ja verovatno jedan od najvećih dokoličara”, piše
Tesla u svojim memoarima.
Rodio se u malom ličkom selu Smiljanu u Vojnoj Krajini, 10. jula 1856. godine, i najveći deo mladalačkih dana, van školske klupe, provodio je u
majstorisanju i umovanju u bibliotekama oca Milutina i ujaka Nikole. Poznato je da se nikada nije rukovao, ali to nije činio iz higijenskih razloga,
već zbog toga što je imao fobiju od statičkog elektriciteta, smatrajući da rukovanje dovodi do međusobne razmene elektromagnetnih talasa.
Teslini kritičari govorili su da je homoseksualac, jer se nikada nije ženio niti je, osim majke i sestara, bilo koja druga dama mogla da uživa u
trenucima sa njim. On, međutim, nikada nije hteo da demantuje glasine, ali je u svojim kratkim beleškama ukazao da je rešio da svoj život posveti
radu, zbog čega se odrekao „ljubavi i društva dobre žene”.
Veliki genije smatrao je da pred oltar treba da izađu književnici i muzičari, jer im brak daje nadahnuće koje ih vodi većem uspehu. „Pronalazač ima
tako žestoku narav, sa toliko divlje, strasne osobenosti, da bi morao sve da napusti i da se tako odrekne svoje izabrane oblasti rada ako bi se
posvetio ženi. A i šteta što je tako - ponekad se osećam tako usamljenim”, pisao je Tesla.
Idealizovao je žene, o čemu svedoči intervju iz 1924. godine koji je dao časopisu "Collier?s", kada je ukazao na to da će „borba žena završiti u
novom polnom poretku, sa ženama kao superiornim” i da je ženski intelekt pokazao kapacitet za sva mentalna postignuća i dostignuća muškaraca. „U
generacijama koje slede, taj kapacitet će se proširiti, prosečna žena će biti toliko dobro obrazovana kao i prosečan muškarac, a potom i bolje
obrazovana... Žene će ignorisati prošlost i iznenaditi civilizaciju sa njihovim progresom”, ocenio je on u tom intervjuu. Tvrdio je da je, još dok je
bio dete, „snažnu odvratnost osećao prema ženskim minđušama”, dok su mu se drugi delovi nakita, poput narukvica, dopadali „manje ili više, zavisno od
svog oblika”.
Brojao je korake u šetnji i izračunavao zapreminu tanjira za supu i šoljice za kafu i zalogaja hrane, jer, kako je objašnjavao, drugačije nije mogao
da „uživa u jelu”. Sve radnje i postupci koje je ponavljao morali su da budu deljivi sa tri i ukoliko bi pogrešio, bio je prinuđen da sve počne iz
početka, čak i ako je za to bilo potrebno nekoliko sati. Najviše je voleo knjige.
Bio je izuzetno pedantan i na njegovom radnom stolu nikada nije bilo razbacanih papira niti nekakvih drugih predmeta koji bi asocirali na nemar.
Besprekorno odeven, precizan i uredan u svakom pogledu, govorio je brzo i vrlo uverljivo. Bilo je gotovo nezamislivo ne gledati ga u oči dok govori.
Veliku pažnju Tesla je posvećivao svom razdeljku - češljao se najmanje sedam puta dnevno.
Glavni razlog njegove večne mladosti mnogi su objašnjavali Teslinom umerenošću u jelu. Veliki naučnik zapravo je smatrao da se većina ljudi „ne samo
hrani telesnim boljkama, nego zapravo sahrani sebe same prekomernim jelom ili hranom koja im ne odgovara”. Doručkovao je jednu do dve pinte toplog
mleka i nekoliko jaja koja je sam pripremao, a ručak je uvek „preskakao”.
Za večeru je kuvao supu od celera, komad mesa ili živine, krompir i još neko povrće uz čašu laganog vina. Desert mu je najčešće bila kriška sira, a na
meniju se morala naći i velika sirova jabuka. Veoma osetljiv i izbirljiv u pogledu hrane, Tesla je jeo vrlo malo i ono što je konzumirao moralo je da
bude najbolje. Jedno vreme ga je obuzimala manija kockanja, a posle toga manija pušenja i pijenja kafe, ali uspeo je sa tim da se izbori, jer je
shvatio da mu duvan i kafa štete zdravlju.
Svojim izumima zaradio je više od milion dolara, ali mu novac nije mnogo značio i svaki novozarađeni peni potrošio bi na sledeći izum, stoji u
Teslinim autobiografskim beleškama.