14.08.2006.

Oni su divovi na čijim ramenima stojimo. Svojim genijalnim umovima zadužili su čovječanstvo dok je svijeta i vijeka, a bez njihovih izuma današnji život bio bi nezamisliv. Oni su najplodniji izumitelji svih vremena

Za sve njih sigurno ste čuli, ali vjerovatno ne znate čime su tačno ostavili neizbrisiv trag u ljudskoj istoriji. Jeste li znali da je Leonardo da Vinci, autor najpoznatije slike na svijetu, izumio kalkulator ili da je Isaac Newton, osim što je otkrio zakon gravitacije, bio i vrlo uspješan tužitelj koji je poslao deset zločinaca na vješala. Dakle, osim što ćete naučiti (ili se podsjetiti) ko je čime pridonio napretku ljudske vrste, otkrit ćemo vam i neke sočne detalje iz dijelova njihovih života koje nisu provodili u laboratorijima.

Thomas Edison


Izum ovoga lumena, metaforički rečeno, pojavi nam se iznad glave kada dođemo na neku dobru ideju – sijalica. No, veće otkriće od same sijalice bilo je ono kada je Edison prokužio kako ona radi. Godine 1882. utemeljio je prvu fabriku za distribuciju električne energije na svijetu te osigurao istom 59 klijenata na Manhattanu. Svoje znanje iskoristio je i za osmišljavanje rane verzije telegrafskog prijemnika.

Kako je Thomas Edison, bez obzira na natprosječnu brzinu moždanih vijuga, ipak bio samo čovjek od krvi od mesa, i on je podlegao nekim modnim trendovima. Tako je posljednjih godina svoga života bio na tada masovno popularnoj dijeti koja je dozvoljavala samo konzumaciju pola litre mlijeka svaka tri sata. Možda je to bila rana verzija poznate trosatne dijete u kojoj je nedostajala jedino hrana.

Johannes Gutenberg


Niko ne zna ko je napisao Bibliju, ali znamo ko ju je prvi štampao: Johannes Gutenberg. Veličina njegovog izuma – štamparske mašine – još je ogromnija ako se uzme u obzir da je izum štamparske mašine potaknuo informacijsku revoluciju.

Poznato je da su Kinezi već vijekovima prije koristili pokretnu štamparsku mašinu, ali Gutenberg je prvi za štampanje upotrebio papir, a ne svilu. Taj je izum omogućio dostupnost znanju većem broju staleža te je nagovijestio početak prosvetiteljstva.

Kao izumitelj, Gutenberg je bio među najboljima, ali kao biznismen bio je totalni promašaj. Štamparska mašina promijenila je svijet, ali nesretni Johannes nije uspio izvući nikakav profit iz toga. Naprotiv, na kraju je izgubio i prava na izum u parnici sa svojim financijerom.

Nakon svega što mu se dogodilo, Gutenberg se propio. U dugovima i borbi protiv ovisnosti njemačkog izumitelja spasio je nadbiskup iz Mainza koji mu je ponudio posao i krov nad glavom.

Nikola Tesla


Ovome geniju zahvalite sljedeći put kada čujete omiljenu pjesmu. Iako nije dobio zasluge dok je bio živ, Vrhovni sud nakon njegove smrti priznao je Nikolu Teslu, a ne Guglielmoa Marconia kao izumitelja radija.

Tesla je bio ekscentrik – otkrio je metodu prenošenja električne energije poznatu kao izmjenična struja, koja se i danas koristi. Međutim, njegova glavna okupacija bila su teoretska objašnjenja primjene električne struje, od kojih su mnoga još uvijek na 'razmatranju', odnosno daleko od očiju javnosti. Tesla, koji je često sam izrađivao opremu (značajna je njegova spirala koja je skupljala elektricitet), radio je na raznim idejama - od rendgenskih zraka do mašine za predviđanje zemljotresa.

Pred kraj života Tesla je radio na nekakvim zrakama smrti. Zvuči poput naučne fantastike, ali FBI-u to nije bilo nimalo zabavno. Policija je zaplijenila sve Tesline papire i proglasila ih za top secret.

Isaac Newton


Jednoga dana Isaac Newton sjedio je ispod drveta jabuke. Odjednom je s drveta pala jabuka i mladi Newton shvatio je da je tu jabuku na zemlju povukla neka sila – bila je to sila gravitacije. Nije sigurno je li ova priča istinita, no mi se sada nećemo zamarati time.

Newtonova glavna grana bila je fizika, a posebno su ga zanimali zakoni svjetlosti i optike. Svojim radom otkrio je da se svjetlost sastoji od čestica, što mu je omogućilo da razvije reflektirajući teleskop (danas nazvan po njemu). Isaac je također pridonio nauci proučavajući načela zvuka i vrućine.

No, osim ljubavi prema fizici, Newton je imao još jednu strast – borba protiv zločinaca. Dvije godine radio je za engleskog kralja i progonio falsifikatore i varalice. Do kraja pravne službe, desetorica ljudi protiv kojih je Newton podnio parnice čekalo je smaknuće.

Benjamin Franklin


Riječ izumitelj i pastuh vrlo rijetko se odnose na istu osobu. No, Benjamin Franklin je izuzetak. Ovaj je momak osim po genijalnom umu bio poznat i kao veliki ljubitelj žena.

Benjamin Franklin, ili 'prvi Amerikanac', kako ga mnogi nazivaju, pomogao je ljudima koji za čitanje trebaju pomagalo – izumivši bifokalne naočale. U pauzama između pisanja almanaha jadnog Richarda (Poor Richards Almanac), razvijanja prijateljskih odnosa s Francuskom i ljubovanja s mnogim ljepoticama, Benjamin se bavio djelima koja su umnogome pridonijela razvoju nauke. Poznata je njegova avantura kada je po olujnom vremenu letio papirnatim zmajem i tako naučio puno o elektricitetu.

Nestašni Franklin nije se zaustavljao samo na američkim damama. Navodno je uspješno zavodio i francuske ljepotice, što je uveliko pomoglo u razvijanju prijateljskih odnosa.

Howard Hughes


Howard Hughes nije izumio avion, ali ih je doveo na nivo koji je značio njihov potpuni redizajn. Tako je promijenio brzi H-1 avion stavivši mu opremu za slijetanje koja se može uvući u avion te dijelove koji su smanjivali vuču aviona tokom slijetanja. Hughesov dizajn bio je inspiracija za gradnju borbenih aviona u Drugom svjetskom ratu.

'Otkačeni čudak' riječi su koje najbolje opisuju Howarda Hughesa. Potekao je iz poznate porodične loze izumitelja. Njegov otac, Howard Senior izumio je svrdlo pomoću kojega se lakše dolazilo do nafte.

Činilo se kako je Hughesu suđeno da pokori svijet avijacije, ali na kraju je završio kao pustinjak sa sjećanjima na dane slave kada je ljubovao s tadašnjim holivudskim starletama poput Katharine Hepburn i Bette Davis.

Njegovoj slavi sigurno nije koristila umiješanost u tajne poslove CIA-e. Naime, naučnik je 1972. godine morao štititi Akciju Jennifer u kojoj je CIA htjela doći do potopljene sovjetske podmornice na obali Havaja. Misija je djelomično uspjela, a 1975. cijeli svijet je saznao za 'prljave poslove' ovoga ljubitelja visina i brzina.

James Watt


Para nije nešto čime se u današnje doba previše zamaramo, pogotovo kada je riječ o energiji. No, u ranim danima industrijske revolucije para je bila glavni izvor energije, a parna mašina najveće otkriće.

James Watt nije izumio parnu mašinu, ali je otkrio kako ona radi. To otkriće dovelo je, pak, do prelaska svijeta s agrarne proizvodnje na industrijsku proizvodnju.

Jamesa Watta zapala je čast da jedinica za snagu bude nazvana upravo po njemu. Mnogi ga smatraju najvećim mehaničarom svih vremena.

Alexander Bell


'Čujete li me?' Da, zahvaljujući Alexanderu Grahamu Bellu koji je otkrio telefon. Danas postoje stotine firmi koje pružaju usluge telefoniranja, ali Bellovo djelo stvorilo je prvu i najmoćniju telefonsku firmu.

Ali Bell nije bio čovjek samo s jednim 'čudom' – njegove ideje išle su od klima uređaja (čak je u svom domu postavio primitivni oblik istoga) preko hidrokrilnog broda do koncepta prema kojemu su informacije mogle biti sačuvane na magnetu. Prema tom predlošku nastala je inovacija koju Bell nije doživio – računar.

U želji da pomogne Jamesu Garfieldu, tadašnjem predsjedniku Amerike, Bell je osmislio prvi detektor metala kako bi pronašao zalutali metak u predsjednikovom tijelu. Detektor je radio, ali nije bilo moguće locirati metak jer je Garfield za vrijeme detektiranja ležao na krevetu s metalnim okvirom.

Alessandro Volta


Volta nije otkrio električnu struju, ali je imao vrlo dobru ideju kako da je učini prenosivom. 'Voltina baterija' bila je preteča današnjoj bateriji.

Ovaj Italijan bio je opsjednut svime što je imalo veze sa elektrikom. Metan, plin koji se koristi za grijanje kućanstava takođe je otkrio on, ali pravom zvijezdom učinila ga je upravo 'Voltina baterija'.

U doslovnom opisu, ta instalacija sastojala se od hrpe diskova s izmjeničnim cinkom i bakrom i komada odjeće umočenih u slanu vodu kako bi se povećala vodljivost. Ova 'sirovo' izdanje baterije pokazalo je svijetu kako se proizvodi struja iz kombinacije metala i hemikalija.

Kao priznanje njegovom naučnom radu, Napoleon Bonaparte proglasio je Alessandra Voltu 1810. godine grofom. Priznanja nisu stala na tome – 1881. jedinica za električnu razliku potencijala nazvana je po njemu.

Leonardo da Vinci


Kada u istoj rečenici spomenemo Leonarda da Vincija i izumitelje, najbolje pitanje je: Što je on izumio? No, popis nije kratak, jer su u njegovim dnevnicima pronađene skice za mnoge stvari od kojih je najvredniji kalkulator.

Da Vinci je bio pravi prototip renesansnog čovjeka: bio je slikar, kipar i izumitelj. Njegove bilješke na 13 hiljada stranica, koje i dan danas fasciniraju svijet, sadrže skice svega, od ljudskog tijela, preko helikoptera, do tenka. Godine 2005. britanski hirurg poslužio se Da Vincijevim bilješkama da izliječi bolesno srce – ako se uzme u obzir da se u Leonardovo doba nije znalo kako radi ljudski krvotok, ova činjenica dobija vrlo posebno značenje.