Banja Luka Online - Najpoznatije urbane legende

Zanimljive priče, a posebno one 'lovačke' i tračevi, šire se kao zaraza. Između 'lovačkih' priča i tračeva postoji kategorija urbanih legendi, koje zvuče jako stvarno, ali niko zapravo ne može reći da je bio svjedok u trenutku kad su se dogodile.
Niko tačno ne zna kako urbane legende nastaju. Možda su produkt nečije mašte, možda se razviju s vremenom zahvaljujući preuveličavanju ili su jednostavno rezultat 'pokvarenog telefona'. Porijeklo i nije bitno, bitno je da zabavljaju i daju modernu dimenziju usmenoj predaji.
Da smo bili u mogućnosti mjesec dana prikupljati informacije, lista bi vjerovatno izgledala drugačije. Sada se na njoj nalazi deset, više-manje svima poznatih legendi, za koje smatramo da tu spadaju, ali ako vi mislite drugačije, ako ste koju od spomenutih doživjeli, svakako nas obavijestite o tome. Zbog toga što smo ograničeni prostorom izostavili smo mnogo pričica koje najčešće prepričavaju medicinske sestre, a uglavnom idu na račun žena koje traže zamjenu za vibrator.

Imenjaci
Šta se dešava kada dva imenjaka zaustave čuvari zakona i reda i kad ih legitimišu? Ovu priču ne samo da smo čuli sa sto različitih strana, već smo je i pronašli na internetu opisanu kao da se desila u drugoj državi! Legende među mladim ljudima očigledno ne poznaju granice.
Radi se o tome da policajci na cesti zaustave dva dečka slučajno istog imena. Naravno, oni imaju različite očeve, a shodno tome i različita prezimena. Jedan od policajaca, promatrajući lične, provjeravajući datume i slično, podigne glavu i spontano upita: 'Momci, jeste li vi braća?' Da čujemo, kome se to nije desilo?

Petnaestogodišnjakinja, pas i pašteta
Po naslovu ste vjerovatno shvatili o čemu se radi. Djevojku u 'osjetljivim godinama' roditelji odluče iznenaditi i upoznati s popularnim pjevačem u kog je već dugo zaljubljena. Po jednoj verziji priče dotični pjevač je Enrique Iglesias, ali pošto je priča postojala i prije 15 godina, možda je u igri bio Axel Rose. Uglavnom, kamere se skupa s pjevačkom zvijezdom sakriju u ormar u djevojčinu sobu čekajući da se vrati kući. Međutim, kad konačno dočekaju taj trenutak, šokirani se nađu oni koji su trebali šokirati.
Djevojka uđe u sobu, skine se, namaže se paštetom i, da ne ulazimo u detalje, tad na scenu stupa pas. Nikad zapravo nije viđena snimka tog događaja, ali svi znaju da se to dogodilo. Kako god bilo, ako je istina, baš nas zanima čiji je izraz na licu odavao veće čuđenje – onaj djevojke ili kamermana?

Zamjena sijalica
O tome koliko je stara ova legenda doista je besmisleno govoriti. Krenula je čini se negdje krajem osamdesetih (stari studenti, ispravite nas), ali još je i danas aktuelna. Samo, niko više ne zna na kojem se fakultetu tačno dogodila, na kojoj godini, a ni 'bliski izvori' više ne postoje.
Dakle, student dolazi na ispit. Prostorija je nevelika, on ima tremu, a profesor mrtav hladan podigne pogled i upita koliko sijalica u prostoriji može nabrojati. Student se zbunjen okreće oko sebe i izbroji šest komada. Profesor se ironično nasmije: 'Kolega, pali ste!' i iz ladice izvuče sedmu sijalicu. Sljedeći put se pametni student bolje pripremio pa kad ga je profesor iznenadio istim pitanjem, odgovor je bio sedam. Ovaj se opet nasmije govoreći kako ovaj put nema sijalicu u ladici. 'Ali zato je ja imam', odgovori student vadeći sijalicu iz džepa i pružajući indeks.

Kiosk
Iako ima onih koji kategorički tvrde da se ovaj događaj desio, nama je ispričan kao legenda, pa se zbog toga osjećajte slobodnim izraziti svoje mišljenje. Ponovo su u igri čuvari reda i zakona (biće ih još do kraja članka), koji očigledno svakog vikenda neumorno tragaju za pravdom.
Tu veče im je jednostavno bilo dosadno pa su odlučili 'porazgovarati' s nekim klincima koji su sjedili na 'pultu' zatvorenog kioska i pričali. Bahatim stavom dobili su bahate odgovore, dok jednom od policajaca nije pukao film pa je zacrvenjevši se ispalio: 'A je l' i kod kuće tako sjedite na kiosku?

Šta španske mušice mogu
Premišljali smo se neko vrijeme treba li spomenuti ovu urbanu legendu, ali nakon kratkotrajnog mozganja shvatili smo da se radi o možda najpoznatijoj iz prve polovice devedesetih. Priča započinje ludim tulumom na kom je dotična gospodična konzumirala španske mušice, za koje svi znamo kako djeluju. Zbog njih je u vrlo kratkom vremenskom roku iskoristila nekoliko muškaraca koji su joj se našli pod rukom, ali budući da niko od njih nije imao sposobnost zadovoljiti njene potrebe, potražila je pomoć na mjenjaču automobila.
Prema ovoj legendi smo izrazito skeptični, ali ako je neko voljan priznati, komentari su uvijek dobrodošli!

Kondomi nisu žetoni
Ova priča, to jest legenda vjerovatno je najkonkretnija od svih. Dogodilo se to na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (ili možda na tadašnjem ETF-u) nepoznate, ali ne tako davne godine. Uz svaku kupljenu kartu na jednoj brucošijadi dijeljeni su i kondomi, pakovani u crvene, žute i zelene paketiće. Prva brucošica koja je kupila kartu dobila je sve tri boje, a znatiželjni studenti koji su joj prodali kartu čekali su njenu reakciju. Međutim, ona je mrtva hladna spremila kondome u torbicu, okrenula se i otišla bez ikakvog izraza na licu. Razočaravajuće.
Za nekoliko minuta ipak je iznenadila studente koji su joj prodali kartu. Naime, vratila se na blagajnu, jednako hladna i ozbiljno pitala: 'Momci, oprostite, čemu služe oni žetoni?'

Nešto se pere, a nešto se lufta
Takođe fakultetska legenda, jedna od najgorih, koja govori o tome kakvi sve ljudi rade kao profesori. Iako je ispričana kao da se desila na Pravu, Filozofskom, Ekonomiji i PMF-u, i iako nije istinita, ipak svaki put ponovo iznenadi.
Profesoru na usmeni ispit došla je studentica obučena u kratku, kratku suknjicu, a ovaj, očigledno terorisan od vlastite supruge koja ne poznaje čipkasto niti razumije riječ dekolte, bez pardona je odmah na vratima spustio studenticu: 'Kolegice, to se pere, to se ne lufta.'

Beskonačnost
Kad smo već u naletu fakultetskih legendi, evo jedne s Prirodoslovno-matematičkog. Takođe je nepoznato vrijeme radnje, kao i glavne uloge. Uglavnom, student matematike na usmenom ispitu mulja, ne zna tačan odgovor, pa između ostalog za neku vrijednost kaže da je beskonačna. Profesor mu vrati indeks i zatraži ga da mu objasni šta je to beskonačnost tako da uzme kredu i povuče liniju po ploči.
Student crtom dođe do kraja ploče, profesor mu kaže da slobodno nastavi i tako ovaj dođe do vrata i izađe van s kredom u ruci. Na sljedećom roku, dolazi student sa suprotne strane vrata, vukući kredom crtu po zidu i kaže: 'Evo mene iz beskonačnosti...'

Kultura u slini
Poznato je da studenti na 'prirodnim' fakultetima uz predavanja imaju obavezne vježbe na kojima u praktičnom smislu primjenjuju ono što su u teoriji naučili. Barem bi tako trebalo biti. Na biologiji su tako učili o ljudskim žlijezdama, pa su na praktičnoj nastavi proučavali šta sve mogu pronaći u ljudskoj slini.
Poznato je da u ustima uzgajamo bakterije i razna oku nevidljiva bića. Biolozi su na toj godini uzeli bris iz usta i proučavali pod mikroskopom vlastitu slinu. Profesor je rekao da ga pozovu ako uoče neku promjenu. Jedna djevojka iz grupe ponosno je digla ruku i pohvalila se da se u njenoj slini nešto događa, nešto se miče. Profesor je došao do nje i konstatovao da se ipak ne radi o flori i fauni koja njih zanima, nego o muškom sjemenu! To se zove dugačak jezik!

100 maraka u indeksu
Iako priča i legendi s indeksom ima mali milion, odlučili smo se za jednu staru verziju u kojoj student, od porodice dobija sto maraka koje pametno sprema u indeks, umjesto u džep ili, ne daj Bože, novčanik. Indeks je njegov mali svijet zbog kog se osjeća posebnim.
S tim istim indeksom student dolazi na usmeni ispit. Kao i svaki drugi štreber, prođe sa solidnom devetkom i pruži profesoru indeks, zaboravivši, naravno, šta je unutra. Profesor kao profesor, upiše ocjenu, a novac mrtav hladan spremi u džep. Student, šta će drugo, proguta knedlu, pristojno pozdravi i izađe iz prostorije. Drugi put će sigurno ponovo koristiti indeks kao novčanik.