24.07.2006.
Ma mi to samo pokušavamo da vas ohladimo. Jer kao što vidite i ovog ljeta sajt Banja Luka Online nije klimatizovan. Štekamo lovu, pa ćemo do godine...
sigurno!
Pet stotina četrdeset sedam Djeda Mrazova, gospodja Mraz, patuljaka i pomagača organizovalo je Prvu medjunarodnu konvenciju
Djeda-mrazova.
Ona je održana u gradiću Brenson u Misuriju – turističkoj atrakciji poznatoj po brojnim pozorištima i predstavama. Učesnici konvencije održali su i
prvu paradu, u crvenim odelima, sa kapama, i zvoncima a sve to u sred ljeta. U toku četiri julska dana, Deda Mrazovi su se mogli videti svuda po
Brensonu – na konferencijma, radionicama i seminarima, u pozorištima u saonicama i na najvećoj ikada održanoj paradi Djeda Mrazova.
Blizu 300 njih nosilo je kompletan kostim Djeda-Mraza, a bilo je tu preko dve stotine Gospodja Mraz, kao i brojni vilenjaci i pomagači. Djeda mrazovi
su u prosjeku stari 60 godina, visoki 1, 92 a teški više od 100 kilograma. Svi imaju prirodne brade, većinom sniježno-bele. Timoti Konangem, poznatiji
kao Djeda mraz Tim, bio je direktor Konvencije.
«Djeda mraz ne sedi samo na stolici, ima tu mnogo više rada, i nadam se da će zahvaljujući ovoj paradi i publicitetu ljudi to saznati».
Djeda-mrazovi su zaista bili veoma zaposleni u julu. Na konvenciji je ponudjeno više od 30 različitih seminara uključujući i niz tema od toga kako se
ophoditi prema deci koja pate od post-traumatskog stresa, preko šminkanja za djecu, do negovanja Deda-mrazove brade.
«Većini vas je održavanje brade potpuno strano, vi samo hoćete da je operete, stavite kapu na glavu i izadjete. A to ne ide tako» podučavala ih je
Džojs Bajzel na šta je jedan Djeda-Mraz dobacio da je on «stari hipik.»
«Ako u kući imate više šampona i proizvoda za njegu kose od svoje žene, vi ste vjerovatno jedan od nas» kaže Deda mraz Tim.
Na konvenciji je bilo i brojnih sponzora i reklama. Od najbanalnijih proizvoda do najskupljih odjela. No, pored veselih ljudi koji se smiju i čitave
godine, pjevaju božićne pjesmice, čule su se i priče o radosti i velikodušnosti.
«Da li verujete da sam prvi put radio kao Deda Mraz zabavljajući druge vojnike iz svoje čete. Bio sam u Vijetnamu, bio je Božić i neko nam je poslao
papirnu kapu Deda Mraza tako da sam je stavio, «nacrtao» bradu pjenom za brijanje, obukao se kao Deda Mraz i lično djelio poštu svojim drugovima, koji
su mi sedali u krilo, slikali se i slali te slike roditeljima. Bilo je veoma zabavno», priča «Djeda Mraz Tim».
Mnogi Djeda Mrazovi započeli su karijeru iz čiste zabave, da bi animirali svoje unuke i drugu decu. Ali ubrzo su uvidjeli koliko uživaju u tome.
«Kada vam djeca sjede na krilu, djeca koja su tako mila i divna, srce vam je ispunjeno ljubavlju, i čovjek želi da bude Djeda mraz tokom cele godine.
Upravo sam sproveo anketu sa svim članovima, i utvrdio da svakom Djeda mrazu godišnje u krilo sedne 13,000 mališana.»
Mnogi Djeda Mrazovi su aktivno uključeni u humanitarne akcije. Posle 30 godina u marincima i uspešne karijere prodavca opreme za dijagnostiku, Ed
Bučart je posvetio život dve stvari - svojoj fondaciji za hendikepirane – i poslu Djeda mraza.
«Podjelili smo 16,000 invalidskih kolica, razdjelili hiljade drugih sprava, distribuirali proizvode vrijedne ukupno 60 miliona dolara, i nastavljamo
da to radimo svakog dana».
Edova fondacija u Atlanti donirala je invalidska kolica 42 države i 65 strane zemlje. On je takodje postigao uspjeh knjigom «Dnevnik crvenog odela»,
pričom o ljubavi i davanju.
«Iskreno verujem u magiju Božića, zato što iskreno verujem u izvor ljubavi koja je suština Božića. Kada tu ljubav date i širite oko sebe, ona se vam
se vraća, u još većoj meri.»
Bilo da se Božić slavi u julu ili decembru, za ove Djeda mrazove poenta Božića je radost davanja. Možda je to razlog zbog koga je Djeda mraz toliko
popularan.
Djeda Mrazovi ko` Djeda Mrazovi, uvijek isti. Tako je i sa nama što se vidi iz priložene slike. Provociramo malo. Iako možda nije vrijeme.
