U moru priča o tome kako je i šta normalno, i kako se normalno ponašati, skoro da nema one koju bih izdvojio. Ipak, surfajući po stranicama našeg
PREBOGATOG foruma naišao sam na jako zanimljiv tekst jedne od naših čestih spisateljica.
Kao poznat i priznat psiholog na stranicama banjalukaonline foruma, evo šta vam na ovu temu poručuje vaša i naša Lavica.
Bezbroj puta u svome životu sam čula izjavu za sebe:" Pa ti nisi normalna!
Tako da sam to prihvatila i pomirila se s tim bez burnih emocija. No postavlja se kontradiktorno pitanje: što to znači biti normalan u današnjem
svijetu?
Ako si otvoren, poseban, slušaš drugačiju muziku, oblačiš se u samo sebi jasnom stilu, onda nisi normalan jer nisi isti kao drugi. Ako s druge strane
pokušavaš ličiti svojim vršnjacima i prijateljima, pokušavaš se ponašati kao oni i živjeti kao oni onda se gubiš u prosječnosti, stapaš se sa okolinom
i ostaješ neprimjetan. Dakle, opet nisi normalan zbog toga što si to dozvoljavaš.
Ukoliko si imućniji od drugih i to svojom vanjštinom i stavom pokazuješ, odmah te okolina proglasi umišljenim i punim sebe, a ako si imućniji i to ne
pokazuješ i ne koristiš, onda nisi normalan jer trebaš iskoristiti sve što ti život pruža. Ako vjeruješ u Boga i često posjećuješ božiju kuću, uvijek
će se naći neko ko će ti reći:"Kako ti ne dosadi stalno isto slušati?", a ako ne ideš, nisi normalan jer to većina radi, pa bi trebao i ti.
Ako imaš velike planove za budućnost, to nije normalno jer živiš u snovima koji se vjerovatno neće ostvariti baš tako kako si ti misliš, a ako nemaš
planova za budućnost, onda te se pita zašto uopšte živiš, ako na budućnost ne misliš? Po svemu sudeći moj zaključak bi trebao biti da niko u ovom
gradu, u ovoj zemlji, na ovoj planeti nije normalan.
No ja smatram da su normalni ljudi oni koje nije uvijek briga za mišljenja drugih, iako su takvi normalni ljudi rijetkost.
