14.07.2005.
Iako je cilj izložbe da pokaže japansku prednost, autori robota se takođe nadaju da bi rezultati izložbe mogli dovesti do jačanja japanske ekonomije.
Japansko udruženje za robotiku, očekuje da bi sledeća generacija robota, do 2010. godine, mogla izrasti u industriju vrijednu čak 14 milijardi dolara.
Ona je možda klasično obučena, ali ovaj android nazvan -Replii- deo je revolucije, u razvoju komunikacionih robota. Zahvaljujući silikonskoj «koži»
koja joj daje skoro prirodan izgled ona može da trepće i da pravi različite izraze lica, dok joj kamera omogućava da prepoznaje ljude. Nekoliko
mikrofona primaju ljudske glasove tako da android može i da odgovara. Tvorci androida navode da će doći vreme da roboti kao Repliee pomažu ljudima -
kao pomoć starijim osobama ili kao prodavci karata. Njihov cilj je da roboti žive među ljudima. Ali da bi se to dogodilo androidi moraju postati
sličniji ljudima.
«Izgled robota je veoma bitan, naročito robota koji govori. Tako da mi ustvari moramo uzeti u obzir i izgled i ponašanje da bismo razvili boljeg
robota.»
Vrlo važan faktor je i pokretljivost komunikacionih robota. Ovde, Vabian 2 izvodi komplikovan pokret sa ciljem da to izgleda što prirodnije. Japanci
su navikli na robote. Međutim dok sadašnja generacija dece odrastu, roboti bi mogli postati dio svakidašnjice. U svim oblastima života, uključujući i
zabavu. 154 centimetara, nastupa bubnjar robot HRP-2. Od imitacije ljudskih pokreta – do imitacije čovečijih unutrašnjih organa. Ovaj robot ljudske
veličine poznat kao Iva, mogao bi pomoći hirurzima pri uvježbavanju teških operativnih zahvata. Uvlačenjem katetera u androidovu arteriju, doktori
mogu da proučavaju ljudsku anatomiju i reakciju na napredne medicinske procedure.
«Zahvaljujući veoma realističnoj strukturi aretrija, doktori mogu da isprobaju hirurške zahvate pre svake operacije».
Robotizovani organi mogli bi u budućnosti da pomažu pacijentima kojima je potrebna transplantacija. Ovo robotizovano odjelo moglo bi u budućnosti da
pomogne pacijentima kojima je potrebna rehabilitacija. Poznat kao HAL-5 ovaj prototip se sam kreće, tako da može da pomaže pacijentima pri hodanju. Uz
baterijsko napajanje, odelo otkriva pokrete mišića na osnovu električnog naboja na koži, i onda pomaže mišićima. Tvorci androida tvrde da stvaraju
novog supermena ili u ovom slučaju super nosača za rižu!