18.05.2006.
Smijeh liječi sve, od najsitnije brige do većih problema kojima se zamaramo. On odvraća misli, sklapa prijateljstva i jedina je zarazna stvar na
svijetu od koje nam samo može biti bolje!
Koliko ste se puta danas nasmijali?
Jednostavno rečeno: smijeh je lijek! Kao što nakon svake kiše dolazi sunce, tako i nakon svake tuge dolazi razlog za smijeh. Navest ćemo vam nekoliko
sitnica koje o smijehu sigurno niste znali!
Za početak malo opšte kulture. Ne biste vjerovali, ali čak se i smijeh sastoji od niza tonova sličnih samoglasnika koji se ponavljaju svake petine
sekunde, a zahtijevaju rad petnaest mišića lica.
A sad malo brojki. Odrasli se dnevno smiju oko 17 puta, dok se malena djeca nasmiju i do 300 puta dnevno! Kako tvrdi američki psiholog prof. Richard
Weisman, klince je mnogo lakše nasmijati jer im je zapravo sve oko njih potpuno novo.
Smijeh je vježba za lice
Profesorica Christie Davies sa Univerziteta Reading proučavala je smijeh u svijetu, među različitim narodima te je došla do zaključka kako su upravo
Židovi najveći šaljivci. Ona smatra kako je jedan od razloga za takvu spoznaju upravo to što velik dio humora čini protivuslov, a upravo je
protivuslov sastavni dio njihovog života, jer mnogi se Židovi osjećaju dijelom zajednice zapadnih naroda, a isto tako i pripadnicima zasebne
grupacije.
Prof. Davies isto tako smatra kako su Japanci ponajmanje zabavni jer skoro uopšte nemaju nacionalnih viceva!
Psihologija smijeha
Smijeh zapravo mnogo govori o osobi kao takvoj, jer postoje mnoge vrste smijeha, pa tako i svaka vrsta smijeha ima svoje vlastito značenje. Npr.
grohotnim smijehom se često privlači pozornost (a ponekad je i znak nekog lakšeg oblika duševne bolesti), cerekanje, slično kokodakanju, znači
uživanje u tuđoj nevolji, a smijeh onih koji sebe smatraju superiornima će u većini slučajeva ličiti roktanju, oni koji se smiju iz trbuha pretežno su
prijateljski raspoloženi, dok su oni koji se podsmjehuju vrlo nezreli i bezosjećajni, a sebi u bradu smiju se obzirne ali povučene osobe.
Neki naučnici smatraju da je smijeh podsvjesno prepoznavanje društvenog statusa, te se recimo upravo zato ljudi često smiju šalama svoji šefova, koje
zapravo uopće nisu smiješne.
Sociologinja Rose Coser provela je istraživanje u bolnici, gdje je došla do neobičnih rezultata: otkrila je kako na jednom sastanku osoblje s viših
pozicija kaže u prosjeku 7,5 duhovitih primjedbi, oni s nešto nižih pozicija 5,5 , a bolničari samo 0,7.
Zanimljiva je i činjenica da se žene muškarcima smiju dvaput češće nego muškarci ženama!
Žene i muškarci smiju se različitim stvarima. U jednom internetskom istraživanju provedenom 2001. Richard Weisman zamolio je 100.000 ljudi da ocijene
viceve. Muškarcima su mnogo interesantniji bili agresivni, opaki vicevi dok su se ženama svidjeli vicevi u kojima su bile prisutne razne igre riječima
(jer žene su i po prirodi jezično vještije od muškaraca).
O smijehu bi se moglo pričati i pričati… No, ako se vratimo na ono s početka priče, lako možemo zaključiti kako je upravo smijeh lijek protiv svih
briga i brigica i kako se treba smijati što češće ako se želimo osjećati potpuni i sretni!
