29.05.2008.
Dogovorom o regionalnoj saradnji u održivom razvoju, šest vlada jugoistočne Evrope danas će potpisati zajedničku izjavu o značajnom povećanju napora u
prekograničnoj zaštiti biološke raznolikosti.
Na jednom od najznačajnijih događaja na 9. Konferenciji zemalja članica Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD COP 9) koja je pred završetkom u
Bonnu u Njemačkoj, predstavnici vlada Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije i Srbije objavljuju svoje namjere da uspostave 13
novih i prošire 9 postojećih zaštićenih područja u jugoistočnoj Evropi.
Dinarska regija u jugoistočnoj Evropi stanište je prostranih gotovo prirodnih šuma i zdravih populacija velikih mesoždera (medvjed, ris, vuk, šakal),
a najbogatija je svježom vodom u cijelom Mediteranu u smislu vodnih ekosistema. Ova objava približava vlade u sve vidljivijoj viziji velike mreže
prekograničnih zaštićenih područja koja se pružaju duž ove ekološki važne regije.
“Ova mreža zaštićenih područja popuniti će ključni jaz u panevropskoj mreži koja se proteže od Francuske do Grčke, te pruža zaklon ugroženim vrstama,
kao i mrežu puteva koji omogućavaju kretanje životinja”, rekao je Paolo Lombardi, direktor WWF Mediteranskog programa.
“Zajednička objava šest zemalja velik je dobitak za zaštitu biološke raznolikosti u jugoistočnoj Evropi, čime se osigurava očuvanje biološke i
kulturne raznolikosti, a u korist rasta nacionalnih privreda, te stvara konkretnu podlogu za trajnu saradnju u regiji.”
WWF jedan je od osnivača Inicijative dinarskog luka (Dinaric Arc Initiative), koja uključuje UNESCO BRESCE, IUCN, UNDP, Vijeće Evrope, FAO, UNEP,
Euronatur, i SNV, koji od 2005. rade na postizanju čvršće saradnje među vladama, međunarodnim tijelima te regionalnim i međunarodnim partnerima u
zaštiti.
“WWF danas nudi pomoć vladama u sprovođenju novih regionalnih i nacionalnih obaveza u zaštiti prirodnih i kulturnih vrijednosti ekoregije, kao i u
održivom upravljanju postojećim dobrima,” rekao je Lombardi.
Među važnijim najavljenim obavezama, Albanija će povećati površinu svojih zaštićenih područja za najmanje 40.000 hektara, dok će Bosna i Hercegovina
osnovati tri nova zaštićena područja u svom središnjem planinskom dijelu.
Hrvatska će ojačati upravljanje s pet morskih zaštićenih područja i osnovati dva nova kopnena parka, a Crna Gora će uspostaviti dva kopnena i tri
morska parka, te uskladiti svoje propise o zaštiti prirode s onima u Evropskoj uniji.
Srbija će osnovati novo zaštićeno područje i proširiti jedno postojeće u prekogranični rezervat.
Slovenija se obavezala povećati mrežu zaštićenih područja u svojem dinarskom dijelu za 2,5 %, i pružiti stručnu pomoć ostalim zemljama po pitanju
posebnih tipova zaštićenih područja.
Šest zemalja takođe se obavezalo vrednovati efektivnost svojih sistema upravljanja zaštićenim područjima.
