08.03.2006.
Američki vojnici u Iraku upadaju na svadbu i rešetaju mecima dječačića pred majčinim očima; masakriraju i nasumičnom paljbom iz
mitraljeza ubijaju desetke nevinih, a žive odvlače u zatvor Abu Ghraib, gdje im židovski ljekar vadi organe koje će kasnije prodati bogatim na Zapadu.
Dobro došli u 'Dolinu vukova'.
S budžetom od 10 miliona dolara 'Dolina vukova - Irak' režisera Serdara Akara najskuplji je turski film svih vremena i vrlo je vjerovatno da će
postati i komercijalno najuspješniji. Prodaje među muslimanima (i ne samo njima) trenutno najtraženiju robu: antiamerikanizam, upakovan u patetiku i
nacionalni ponos i akcione scene na tragu onih iz jugoslavenskih partizanskih filmova s Batom Živojinovićem, kada je junak jednom ručnom bombom ubijao
na desetke 'Švabova'.
Nedavno istraživanje javnog mnijenja u Turskoj donijelo je zanimljive rezultate vezane uz stavove prema dugogodišnjim NATO-saveznicima: 53 posto
Turaka smatra Amerikance bezobraznim, 70 posto nasilnim, 68 posto za njih kaže da su pohlepni, a 57 posto da su nemoralni. Roman 'Metalna oluja',
koji govori o ratu između Turske i Sjedinjenih Država, već je mjesecima najveći bestseler u zemlji.
Ali, osim crno-bijele strukture likova i profitiranje na opštenarodnom antiameričkom sentimentu, 'Dolina vukova' ima i drugih aduta: film je
zasnovan na istoimenoj akcionoj seriji, ali i istinitim događajima iz jula 2003. godine, kada su američki vojnici uhapsili 11 koalicijskih turaka, dva
dana ih držali zatvorene s vrećama na glavama i ispitivali. Incident je prouzrokovao buru protesta i negodovanja među Turcima, a američka vojska i
administracija se po običaju nisu potrudile pošteno opravdati ili barem objasniti šta se dogodilo.
Tim i počinje film, s tim da jedan od turskih vojnika počini samoubistvo kako bi 'spasio svoju čast'. Njegova oproštajna poruka dolazi do elitnog
obavještajca koji sa svojim obavještajcima odlazi u Irak razjasniti okolnosti pod kojima se sve dogodilo. Tamo svjedoče zvjerstvima američke vojske i
razotkrivaju lanac ilegalne trgovine organima koju predvodi američki ljekar židovskog porijekla – uz pomoć vojske, on nabavlja 'donatore' iz redova
iračkih zarobljenika i njihove organe šalje bogatim kupcima u New York, London i Tel Aviv...
Film je očigledno jako emotivno djelovao na Turke u domovini (gdje ga je pogledalo preko tri miliona ljudi) i u gastarbarteraju, ali i izazvao mnoge
kontroverze. I dok su najviši predstavnici konzervativne političke vlasti u zemlji redom izrazili svoje oduševljenje, a predsjednik parlamenta Bülent
Arinc čak ga je nazvao 'novim poglavljem u turskoj kinematografiji', mnogi smatraju da samo doprinosi jačanju vjerskog ekstremizma. Na primjer,
bavarski premijer Edmund Stoiber pozvao je kina u Njemačkoj da ga prestanu prikazivati jer potiče mržnju prema Zapadu, Amerikancima i Židovima.
Nakon prikazivanja u Turskoj i dijaspori, film je trebao stići i u ostatak Evrope i SAD, ali sada se to ne čini izvjesno. Ali protivnika ima i u samoj
Turskoj: oglasile su se neke nevladine organizacije koje mu prigovaraju otvorenu ksenofobiju, nacionalizam i rasizam, a neki kažu da je neprihvatljiv
i način na kojoj su Turci prikazani u njemu – kao narod opterećen kompleksom manje vrijednosti.
Naš film je vrsta političke akcije, jer 60 do 70 posto onoga što se događa u njemu je istinito i mi želimo reći tu istinu, koliko god ona gorka bila,
izjavio je scenarist Bahadir Ozdener.
Istina ili ne, čini se da 'Dolina vukova' i njen komercijalni uspjeh baš i neće doprinijeti boljem razumijevanju među kulturama i
religijama, šta je režiser Akar proklamovao kao svoj cilj.
