23.11.2007.
Kad spomenemo zombije, mislimo na bića koja samo naoko izgledaju kao ljudi i potencijalno su agresivna i opasna. S njima smo se susreli u filmovima,
ali skoro niko ne vjeruje da bi ih jednog dana mogao ugledati u svakodnevnom životu. Međutim, razvoj nauke mogao bi lako pretvoriti zombije u
uobičajenu pojavu, a neke naučno utemeljene činjenice već ukazuju na to da je tanka linija između čovjeka i zombija
Paraziti u mozgu
Riječ je o nametnicima koji svoje žrtve pretvaraju svojevrsne robove bez razuma. Prenose ih štakori, a mogu preživjeti jedino u mačjim crijevima, do
kojih je vrlo jednostavno doći – dovoljno je da mačka pojede štakora.
Međutim, kako ova bića mogu stvoriti ljudske zombije? Nametnik se prenosi i na čovjeka, štaviše, čak je polovica stanovništva na Zemlji zaražena
jednim od njih (toxoplasmosa gondii), a da to uopšte ne zna. Studije su već pokazale da određen broj zaraženih primjećuje promjene u vlastitoj
ličnosti.
Vjerovatno bi bilo dovoljno da se toxoplasmosa još malo razvije i prilagodi, pa da ljudski rod odjednom izgubi instinkt za samoodržanje i izgubi svaku
racionalnu misao. I eto zombija.
Neuro otrovi
Riječ je o određenim vrstama otrova koji usporavaju tjelesne funkcije do prividne smrti, tj. do stadijuma kad će svaki liječnik konstatovati smrt,
iako ona realno nije nastupila. Jedan od otrova koji mogu izazvati takvo stanje je otrov japanske ribe fugu. Bolesnik se može djelomično probuditi uz
pomoć određenih lijekova (alkaloida) koji ga ostavljaju u transu, izgubljena pamćenja, ali sposobnog da sam obavi jednostavne radnje poput hranjenja,
spavanja, stenjanja i tumaranja raširenih ruku.
Takvi su slučajevi poznati na Haitiju (odakle i potiče izraz 'zombi'), što znači, ako se tako nešto već dogodilo, nema nikakvog razloga da se ne
dogodi ponovno. Jedino što ti zombiji nisu agresivni niti imaju kanibalske sklonosti. Zasad.
Pravi virus bijesa
U filmu '28 dana kasnije' takav je virus pretvorio ljude u strojeve za ubijanje. U stvarnom životu, postoje brojni poremećaji u radu mozga koji
imaju jednake posljedice, ali nije riječ o zaraznim bolestima.
Međutim, tu je i kravlje ludilo, bolest koja napada mozak i moždinu i pretvara životinje u bezumne, teturajuće napadače. A kad kravlje ludilo prijeđe
na čovjeka (što se već dogodilo), nastaje Creutzfeldt-Jakobova bolest, koja izaziva promjene u držanju i načinu hodanja, halucinacije, nedostatak
koordinacije, delirij, demenciju… Bolest je vrlo rijetka i nije poznato da su oboljeli ikad proganjali ljude u želji i nastojanju da ih ubiju. Ali -
nikad se ne zna.
Neurogeneza
Istraživanja o mogućnosti matičnih stanica da obnove mrtve stanice već su u poodmakloj fazi. Neurogeneza bi u tom slučaju bila 'oživljavanje' mrtvog
moždanog tkiva, a naučnici već mogu uzgojiti moždano tkivo u pacijenata koji su završili u komi nakon ozljede mozga.
Zbog toga nije neopravdano očekivati da će uskoro moći oživjeti mrtve. Istraživanja se intenzivno provode, a jedini problem u proceduri oživljavanja
mrtvaca je taj da mozak umire izvana prema unutra, a upravo je vanjska strana dio koji čovjeka čini čovjekom. Kad taj dio umre, čovjek je i dalje živ,
ali može kontrolisati samo osnovne motoričke funkcije i primitivne instinkte.
Nanoroboti
Riječ je o mikroskopskim robotima koji imaju sposobnost da kopiraju sami sebe, a mogu stvoriti ili razoriti – bilo šta. U današnje vrijeme se u
nanotehnologiju ulaže gomila novca, a već je stvoren i nano-kiborg, koji može preživjeti i mjesec dana nakon što ugine njegov domaćin (u ovom slučaju
virus).
Sudeći prema studijama, za samo desetak godina nanoroboti će se bez problema ugrađivati u ljudski mozak da bi 'popravili' oštećene živčane veze. A
kako preživljavaju i bez domaćina, nije isključeno da će ostati 'uredovati' u mozgu i nakon što njegov vlasnik umre. I šta onda dobijemo? Zombija.
