08.11.2007.
Banjalučki internacionalni filmski festival napraviće temelje za razvoj kinematografije RS, ali do potpunog uspjeha u sferi filma može doći tek kada
uz festival bude postojao i fond za kinematografiju.
Tim riječima Irena Taskovski, direktor predstojećeg festivala BLIFF, koji će se održati od 2. do 9. maja 2008. godine, za
Nezavisne
opisuje mogući razvoj filmske industrije u RS, ali i cijeloj BiH.
"Kroz BLIFF filmadžije u RS i regiji imaće priliku da vide nova svjetska ostvarenja, a moći će prikazati i svoje lokalne radove. BLIFF će dovesti
međunarodne investitore, filmske fondove i producente koji traže nove talente iz naših krajeva, ali ništa se neće moći pokrenuti ako uz sve to ne bude
osnovana i fondacija za film", smatra Irena Taskovski, ističući da je jedan od osnovnih ciljeva BLIFF-a otvaranje filmskih vrata za sve ostale
manifestacije i razvoj kvalitetne i profesionalne filmske industrije u RS.
BLIFF će biti osmodnevna manifestacija sveobuhvatnog karaktera, koja će osvojiti sve centralne ulice grada i stvoriti filmski duh u Banjaluci.
Festival će ponuditi raznovrstan glavni i revijalni program koji će privući različitu publiku. Tako će program "Žene režiseri" imati humanitarni
karakter jer će sva sredstva od prodaje ulaznica biti investirana u borbu protiv raka dojke.
"Dječji program je koncipiran tako što će biti napravljen dječji filmski vikend sa radionicama. Djeci ćemo dati kamere da oni snime male filmove i na
kraju festivala će se prikazati njihovi filmići", kaže ona, ističući da će se u programu "Mir i tolerancija" prikazivati angažovani filmovi koji se
na umjetnički način bave ljudskim pravima.
"Želja nam je da u vrijeme festivala čitav grad živi, tako da ćemo imati i vrlo bogat muzički i propratni program. Na Đurđevdan ćemo, recimo,
prikazati romske filmove i taj dan biće posvećen proslavi romske kulture, a kraj te proslave obilježiće koncert Esme Redžepove", najavljuje
Taskovska.
Posljednji dan festivala, 9. maj, Dan Evrope i Dan borbe protiv fašizma, zamišljen je kao zajednička karnevalska proslava svih građana Banjaluke, a
kada se festival završi biće organizovana i revija koja će putovati po RS tako da će filmove s BLIFF-a moći vidjeti publika u drugim gradovima.
Osim glavnog takmičarskog programa za igrani film, koji će biti orijentisan prema najboljim ostvarenjima iz nezavisne svjetske produkcije, Taskovska
napominje da će biti vrlo jaka edukativna sekcija koja će se usmjeriti na filmske studente, filmadžije, televizijske profesionalce i medijske radnike.
"Već sada imamo dosta ideja, ali, pored osiguranja finansijskih sredstava, isto tako treba se pobrinuti da se ideje usmjere, da se ne napravi mnoštvo
osrednjih filmova već da se naprave tri-četiri odlična filma", kaže Taskovska, dodajući da će drugi takmičarski program obuhvatiti cjelovečernji
dokumentarni i međunarodni studentski film.
BLIFF će imati edukativno-profesionalni aspekt koji će u Banjaluku dovesti zainteresovane producente, televizijske kuće, stručnjake za scenario,
montažu i pisanje filmske kritike.
"Festival, kao veliki i ozbiljan projekat, ne bi bio moguć da nema podršku Vlade RS i grada Banjaluka, na čemu smo im veoma zahvalni. Ipak, kada je
riječ o pravljenju i razvoju filma u budućnosti ne bismo smjeli biti zavisni samo od finansiranja od strane države, što ne znači da država ne treba da
daje novac za snimanje filmova kao prvi, početni kapital. Jer ako država ne da sredstva niko drugi takođe neće dati, a šteta je ne iskoristiti
evropske filmske fondove jer je svijet gladan novih talenata i filmova iz ovog dijela Evrope", kaže Taskovska, dodajući da su i BLIFF i novoosnovani
Filmski institut Banjaluka upravo tu da se zajedno sa lokalnim filmadžijama povežu i naprave koncept razvoja filmske industrije u RS.
"Film je dobra i efikasna reklama za državu. Ono što je bitno jeste da treba da udružimo snage kako bi sutra film postao izvozni proizvod RS po kome
će ona biti poznata u svijetu", zaključuje ona, ističući da će BLIFF sigurno pronaći način za saradnju sa ekipom "Kratkofila" i Asocijacijom za
vizuelne medije "Fenix art".
"Sve nas koji djelujemo u Banjaluci veže ljubav ka filmu i želja da se ovdje što prije stvore uslovi za razvoj i snimanje kvalitetnih igranih
filmova. Isto tako, uskoro ćemo se sastati i sa Mirsadom Purivatrom, kako bismo uskladili programe sa SFF-om", ističe Taskovska.
Rođena Banjalučanka Irena Taskovski filmsko obrazovanje stekla je na prestižnoj praškoj Filmskoj akademiji FAMU, čiji su diplomci bili Kusturica,
Zafranović i Forman, a magistrirala je na smjeru za filmsku produkciju na Nacionalnoj filmskoj i TV akademiji u Londonu. Radi kao profesor na FAMU i
predavač na Institutu za dokumentarni film u Pragu. Stručnjak je u oblasti međunarodne prodaje i distribucije, sa fokusom na filmovima iz istočne
Evrope i balkanskog regiona. Prije otvaranja svoje kompanije "Taskovski Films", u Londonu je radila za producentsku kuću koju vodi Ket Vilijers,
koja je producirala "Ničiju zemlju" i "Prije kiše".
Kompanija "Taskovski Films", koja je izrasla u jednu od vodećih evropskih kompanija za produkciju i prodaju nezavisnih filmova, osnovana je prije
četiri godine. Neki od najznačajnijih filmova na kojima su radili su "Šutka - Knjiga Rekorda" Saše Manića, "Od groba do groba" Jana Cvitkovića,
"Češki san" Filipa Remunda i Vita Klusaka, kao i film "Hadersfild" Ivana Živkovića. "Češki san", prvi evropski dokumentarac koji je imao
kino-distribuciju u SAD, osvojio je niz međunarodnih priznanja, a na originalnu ideju mladih čeških reditelja nije ostao imun ni najpoznatiji autor
dokumentaraca današnjice Majkl Mur, na čijem je festivalu film dobio glavnu nagradu. Tako je i nastalo prijateljstvo Irene Taskovski i Majkla Mura, a
sa poznatim rediteljem ona se srela ove godine i na festivalu u Sarajevu.
Ona iza sebe ima festivalsko iskustvo, radila je u organizaciji Festivala nezavisnog filma u Češkoj 1998, iste godine organizovala je Festival češkog
filma u Banjaluci, a radila je i kao skaut za venecijansku "Mostru", jedan od najznačajnijih festivala u svijetu.
Konkurs za festivalski logo
BLIFF će u proces organizovanja festivala uključiti filmadžije i umjetnike iz RS i BiH.
"Upravo sada imamo raspisan konkurs za logotip festivala i Filmskog instituta, kao i prijedloge za vizuelni identitet festivala gdje očekujemo da će
nam se umjetnici javiti i svojom kreativnošću doprinijeti rađanju najznačajnije filmske manifestacije u RS", najavljuje Taskovska. Pobjednik će biti
nagrađen sa 300 KM, a odluku o najboljem radu donosi tročlani žiri sastavljen od eminentnih stručnjaka iz oblasti umjetnosti. Konkurs je otvoren do
18. novembra, a više informacija zainteresovani mogu pronaći na sajtu festivala.
http://www.bliff.net
