Banja Luka Online - Hamlet u Banjaluci nakon 50 godina

Velika glumačka ekipa u gradu na Vrbasu priprema se za premijeru Hamleta

Piše: Brane Vuković

Pripreme za predstavu ”Hamlet” čiji je jedan od sponzora i Univerzitet Apeiron, nakon više od 50 godina, su u završnoj fazi. Premijera koja je zakazana za petak, 10. avgusta ima sve izglede da bude pravi odgovor na sve veće interesovanje banjalučana za prave umjetničke a i kulturne kvalitete. Utisak glumačke ekipe, producenata i kompletnog tima ovog komada, je da će se na dane prije premijere na ljetnoj pozornici Kastela za ovo nesumljivo vrhunsko ostvarenje tražiti karta više.

O djelu

Tragedija ''Hamlet'', jedno od najpoznatijih i najčešće izvođenih djela engleskog dramatičara i pjesnika Viljema Šekspira ( William Shakespeare, 1564-1616), igrana je prvi put u Londonu 1601, u pozorištu Glob. Izvodili su je glumci Družine lorda komornika, moćne pozorišne trupe čiji je član i pisac bio Šekspir.

Zaplet ''Hamleta'' tipičan je za elizabetinsku ''tragediju osvete'': umro je danski kralj, a njegov brat stupio je na prijesto i oženio se bratovljevom udovicom. Kraljev sin Hamlet, pometen ovim događajima, lišen prijestola, saznaje od očevog Duha da je smrt starog Kralja bila nasilna, da ga je ubio brat, sadašnji Kralj. Hamlet obećava Duhu da će ga osvetiti, a da bi prikrio od drugih svoju duševnu uznemirenost i namjere, pravi se da je poludio. Radnja drame prati njegove pokušaje da nepobitno dokaže Kraljevu krivicu i osveti oca, kao i Kraljeve pokušaje da iznađe istinu o Hamletovom ludilu i vješto ga ukloni. Tokom radnje stradaju svi koji su se našli umiješani u ove pokušaje: kraljev savjetnik - Polonije, njegova kći - Ofelija ( nekadašnja Hamletova ljubav ), Hamletovi raniji drugovi, dvorani - Rozenkranc i Gildenstern. Radnja se završava scenom dvoboja Hamleta i Laerta, Ofelijinog brata, pred danskim dvorom. Laert, Kraljevo oruđe, gine, otkrivajući zavjeru protiv Hamleta, a Hamlet, i sam smrtno ranjen, ubija Kralja – zločinca, konačno raskrinkanog pred dvorom i svijetom. Kraljica umire takođe, od otrova namijenjenog Hamletu.

Bibliografija rasprava i studija o Hamletu dva puta je deblja od varšavskog telefonskog imenika. Ni o jednom Dancu nije napisano toliko koliko o Hamletu. Hamlet je jedan od malobrojnih književnih junaka koji žive van teksta, koji žive van pozorišta. Njegovo ime nešto znači čak i za one koji Šekspira nikad nisu čitali ni gledali.

U Hamletu ima mnogo stvari: politika, nasilje i moral, spor oko istoznačnosti teorije i prakse, oko krajnjih ciljeva i smisla života, postoji tragedija ljubavna, porodična, državna, filozofska, eshatološka i metafizička. Sve što vam drago! I postoji još potresna psihološka studija. I krvava fabula, i dvoboj, i veliki pokolj. Ali više od svega toga, Hamlet je čovjek suočen sa zločinom, sa zlom u svijetu. Samim tim što je ljudsko biće, on ne može jednostavno, bez pitanja i otpora da pristupi osveti, da i sam postane ubica, da uništi drugo ljudsko biće, ma koliko ono to zasluživalo. Hamletovo stalno odlaganje trenutka osvete, njegov nemoćni bijes, njegovo gađenje prema vremenu koje je iščašeno, a koje on treba da ispravi, sve je to prirodni otpor jednog humaniste, čovjeka razvijene savjesti, koji odbija da olako izvrši djelo koje mu njegov položaj u drami nameće.
U svijetu, naročito u Engleskoj, Hamlet je stalno prisutan na repertoarima pozorišta. Uloga Hamleta predstavlja možda najviše željenu i najtežu glumačku kreaciju. Ovo Šekspirovo djelo uspjelo je da sačuva svoju popularnost uprkos tome što je od njegovog prvog izvođenja prošlo više od četiri stotine godina.
Bilo da se igra uz puno poštovanje teksta, bilo da se slobodno tumači i prepravlja, Hamlet uvijek privlači publiku. Izvođenje Hamleta uvijek je novo, aktuelno, jer u njemu postoji neiscrpno bogatstvo. Zbog tog bogatstva sve do danas ne postoji definitivno tumačenje Hamleta, iako su o njemu napisane gomile knjiga. Svako ko se sa Hamletom upozna, gradi o tragediji i o njenom junaku svoju sliku.

U opuštenoj atmosferi, u bašti kafea uz samo Narodno pozorište Republike Srpske, sreo sam nekoliko imena koji drže glavne stubove pomenute predstave. Uloga kralja Kaludija, povjerena je sve većem glumcu - Petru Božoviću koji nam je pored glavnog glumca i režisera dao kraći intervju. Hamleta igra mladi glumac Vladimir Đorđević a Ofeliju Anja Stanić. Režiju za ovaj komad potpisuje Nenad Gvozdenović. Produkcija: agencija za marketing i produkciju TooGood iz Banjaluke.

Hamlet, sin pređašnjeg kralja - Vladimir Đorđević

Kakva je atmosfera na probama, ima li vrućine?
Olakšavajuća je okolnost što je pozorište klimatizovano i vrlo je prijatno raditi.

Reci nam nešto o sebi, koliko dugo igraš u Narodnom pozorištu?
U Banjaluci sam već šestu godinu, ovdje sam diplomirao 2005, oženio se, radim na akademiji umjetnosti kao asistent na predmetu gluma i u pozorištu kao honorarni saradnik. Radio sam nekoliko predstava u pozorištu, nekoliko samostalnih projekata.

Kako je došlo do saradnje na ovom projektu, igraš Hamleta, vrlo odgovorna uloga?
Ideju za Hamleta sam već duže vrijeme imao u glavi, razmišljao sam kako da dođe do realizacije i dogovorio se sa Borivojem Jevđenićem iz agencije Too Good pa smo napravili plan o realizaciji projekta. Punih godinu dana smo vrlo studiozno radili na pripremi, i kao što vidite za sada je sve u najboljem redu.

Kako ti odgovara uloga Hamleta?
Već par godina razmišljam o toj ulozi, i smatram da je došlo vrijeme da je realizujem. Imam 28 godina i nekako sam imao u glavi misao, da bih ako prođe još koja godina izgubio želju da igram tu ulogu koja je veoma teška i zahtjevna.

Koga bi izdvojio od ekipe?
Predstavio bih Anju Stanić, studenticu 4 godine na Akademiji umjetnosti. Ona igra Ofeliju, i to joj je velika šansa da se pokaže. Ona je igrala već dvije predstave u Narodnom pozorištu, i mislim da je zaslužila povjerenje jer je talentovana mlada glumica, pred kojom je svakako velika karijera.

Režija - Nenad Gvozdenović

Kako teku probe, kako ide saradnja sa glumcima i uopšte, kakva je atmosfera?

S obzirom da su vrućine više nego tropske, saradnja sa glumcima je više nego zadovoljavajuća. Poslušnost je više nego očekivana.

Vi ste već radili u Banjaluci, ovo vam nije prva predstava?

Ja već treći put radim ovdje, ali po prvi put u nezavisnoj produkciji. U decembru ću opet doći u pozorište da radim. Napravio sam pauzu od 7 godina. Drago mi je što sam dio ove ekipe i što sam dobio priliku da radim Hamleta. Ovo je ipak san svakog reditelja. Hamlet u Banjaluci poslije 50 godina je nešto što obavezuje, i drago mi je što su svi članovi tima koji rade na ovoj predstavi svjesni te činjenice.

Kakav odziv publike očekujete i mislite li da je ovo pravi momenat za Hamleta u Banjaluci?

Iskreno govoreći nisam siguran. Prema moji procjenama, ljetna pozornica Kastela koja ima 1500 mjesta bi trebala biti prepuna. Vjerujem da će se tražiti karta više, ako je u svjesti naroda šta znači Hamlet u Banjaluci. Malo sam pomjerao stvari, čak i Šekspira u pojedilnim djelovima. Poznavajući ove ljude, vodio sam računa da ih izbacim iz sapunica koji im se nude, a opet da ih ne ubacim u neku tešku priču. Mislim da je Hamlet došao u pravo vrijeme i da će naići na plodno tlo u Banjaluci.

Klaudije, danski kralj - Petar Božović

Ispred Univerziteta Apeiron i časopisa Alumni, prije svega želio bih da vam poželim dobrodošlicu u Banjaluku. Kakva je atmosfera na probama?

Hvala na dobrodošlici. Previše je vrućine, i ove stvaralačke i ove ljetne. Ovu stvaralačku moramo malo da smanjimo zbog ove atmosferske, ali sve u svemu, biće to dobra predstava.

Kako se slažete sa banjalučkim glumcima, ima li neko koga bi izdvojili?

Izdvojio bih gospodina Agatonovića koji nažalost zbog zauzetosti ne učestvuje u ovom projektu, i gospođicu koja igra Ofeliju, Anju Stanić, mladu, talentovanu i lijepu djevojku.

Kako je došlo do vašeg angažmana u ovoj predstavi?

Prvo sam zavolio Banjaluku, tu imam dosta prijatelja. Otvarao sam nekoliko zimskih posjela u Gornjoj Piskavici, bio na Manjači, i dolazio na slavu kod prijatelja. Reditelj Gvoznenović je predložio da i ja budem dio ovog projekta i na taj način sam spojio lijepo, ugodno i korisno.

Uloga koja vam je dodijeljena, uloga kralja Klaudija čini se kao da je stvorena za vas?

Upravo sam na prvom srpskom festivalu filma u Novom Sadu dobio nagradu za ulogu kralja Klaudija u ciganskom Hamletu, tako da mi ta uloga nije strana. Jedina je razlika što tamo igram na ciganskom a ovdje na srpskom jeziku.

Izgleda da vam idu te uloge kraljeva?

Ja sam u životu igrao skoro sve, od kralja do sluge, od milicajca do ministra policije, pa čak i ljubavnika nekoliko puta.

Kako vam se dopada Banjaluka, već ste rekli da imate dosta prijatelja ovdje?

Banjaluka je jedan nenaporan grad. Čak i Novosađani koji imaju jedan uhodan ljudski ritam, kažu da se ovdje odmore. Šta reći onda za nas koji živimo u Beogradu. Svakako, grad pun zelenila, nasmijanih lica... I ranije sam čuo da su najljepše žene u Banjaluci, sada sam se u to i uvjerio. Doduše kasno dolazim sa tim saznanjem, pa mi je zbog toga još i teže. Uživam u pogledima, uživam u banjalučankama koje se čini mi se i za pijacu oblače kao da idu u operu.

Riječ producenta – Borivoj Jevđenić, agencija Too Good

Kako vidite pripreme, kakva su očekivanja, i ukratko, reci nam riječ dvije o produkciji i premijeri predstave?
Pripreme za predstavu su počele prije skoro mjesec dana. Kreativna i tehnička ekipa koja je u organizaciji predstave predstavlja jako dobar i kompaktan tim. Bitno je napomenuti da je ovo veliki projekat u kome se tokom rada generišu problemi koji se u direktnom suočavanju sa njima brzo otklanjaju. Zahvalio bih se Gradu Banjaluci, Ministarstvu prosvjete i kulture, nevladinom udruženju „Vizart”, Banjalučkom ljetnom festivalu itd.

Premijera je zakazana za 10. Avgust, cijena karte je 20 KM, a prvo i drugo igranje predstave planirano je za 17 i 18 Avgust.

Alumni/Banjalukaonline

Povezane vijesti: