05.07.2007.
Za jednostavan krompir, on ima dugu i dobro obilježenu istoriju. Drevne Inke su ga obožavale, Irci su ga okrivili za glad, a savremeni je
krompir četvrta poljoprivredna kultura na svijetu.
Napokon su i naučnici otkrili njegovo pravo porijeklo. Genetsko istraživanje otkrilo je da su svi savremeni krompiri kultivisani od dva divlja pretka,
što pobija prvobitnu priču koja se do sada pričala.
Krompiri nisu oduvijek bili glatki i ukusni. Njihovi preci, koji još uvijek rastu u Južnoj Americi, podsjećaju na debele, dlakave prste, a toliko su
gorki da im ni kuhanje, ni pečenje, a ni gnječenje ne može popraviti okus.
Dvije podvrste ovih divljih krompira, od kojih jedna raste u Čileu, a druga na peruanskim Andama, izgledaju jako slično, ali su genetski vrlo
različiti.
Većina naučnika dugo je pretpostavljala da su evropski krompiri, temelj svih kultivisanih savremenih vrsta, potomci čileanske verzije, zato jer
čileanska nizija najviše podsjeća na evropski okoliš.
Ali, između Amerika i Europe u istoriji krompira smjestila su se kanarska ostrva, sjeverozapadno od Afrike. Brodski zapisi iz 1567. učinili su ta
ostrva prvim poznatim domom krompira izvan Srednje i Južne Amerike.
Bilo je istraživača koji su tvrdili da kanarski krumpiri podsjećaju na andske, ali nikad nisu imali genetski dokaz.
Zato je David Spooner, hortikulturist iz američkog ministarstva poljoprivrede i istraživač sa Univerziteta Wisconsin, odlučio analizirati te ostrvske
plodove, polazeći od pretpostavke da, bilo koja vrsta krompira rasla na Kanarima, to mora biti prva vrsta koja je krenula na put prema evropi.
Otkrio je da neki krompiri na Kanarskim ostrvima imaju genetske markere koji ukazuju na andsko porijeklo, a neki imaju čileanske korijene.
"Teorija da se radi o jedinstvenom unosu vrste iz Čilea ne drži vodu", rekao je Spooner. "Vjerovatno su različite vrste bile donesene iz Južne
Amerike u više navrata".
"Savremeni krompiri", zaključuje, "kombinacija su dvije drevne vrste. Nadam se da ću moći analizirati i savremene krompire s drugih mjesta, kao što
su Evropa i Afrika. To će nam dati konačne odgovore o istoriji krompira".
"Osim rasvjetljavanja prošlosti, razumijevanje porijekla krompira može naučnike odvesti u budućnost", kaže botaničarka Univerziteta Utah Lynn
Bohs.
"Kad znamo koji su geni ili vrste predaka uključene u evoluciju savremenog krompira, možemo izdvojiti korisne sastojke i stvoriti još bolji
krompir", rekla je.
