05.07.2007.
Stvari koje niste znali o svom tijelu
Fascinantan, složen mehanizam koji karakterišu pokretljivost i simultano obavljanje različitih zadataka, detaljno razrađena koordinacija, sposobnost
formiranja pamćenja, ali i proizvodnje sline - bio bi, donekle, opis ljudskog tijela. Istina je, međutim, da su o tom 'utočištu ljudske duše' mnoge
stvari većini ljudi još uvijek nepoznate ili nedovoljno razjašnjene. Ovo je deset začuđujućih činjenica o tjelesnim funkcijama i osobinama kojih nismo
ni svjesni
Cijeli se svijet smije zajedno s nama
Svi već znamo da je zijevanje prelazna pojava, ali sudeći prema zaključcima novijih istraživanja, ista stvar vrijedi i za smijeh. Naime, smijeh
stimuliše regije mozga zadužene za pokretljivost facijalnih mišića, a oponašanje, dokazano, ima vrlo važnu ulogu u komunikaciji. Zbog toga se
kihanjem, smijanjem, plakanjem i zijevanjem ostvaruju snažne veze unutar grupe ljudi.
Zubi viška
Mnoge ljudima odavno nepotrebne stvari, poput noktiju, dlaka na prsima, rukama i nogama, ostaju na svom mjestu iz jednostavnog razloga - nisu
štetne.
Odnosi se to i na umnjake koji su danas prije svega odličan izvor zarade oralnim hirurzima. Našim su, žilavom mesu sklonim precima oni itekako bili
dragocjeni, ali ljudi su u međuvremenu razvili drugačije prehrambene navike.
Usprkos tome, umnjaci su ostali na svom mjestu izazivajući ništa drugo osim frustrirajuće gužve u našoj usnoj šupljini.
Hormoni u pubertetu djeluju na mozak
Svima je jasno da su hormonalni procesi u pubertetu neophodan preduslov razvoja i da pripremaju naše tijelo za reprodukciju. Ali takođe je neizbježna
ta nepodnošljiva emocionalna nestabilnost. Naime, hormoni poput testosterona imaju jak uticaj na razvoj moždanih neurona, a promjene do kojih zbog
toga dolazi izazivaju intenzivne reakcije na nivou ponašanja. Upravo iz tog razloga pubertet ne može proći bez pojava kao što su emocionalna
neustaljenost, apatija i neodlučnost.
Želudac luči korozivnu kiselinu
U jednom od najaktivnijih dijelova ljudskog organizma odvija se proizvodnja jako opasne tekućine. Naime, želučane stanice luče hlorovodičnu kiselinu,
korozivnu supstancu koja se u industriji koristi za obradu metala. Iako može djelovati na tvrde materijale poput čelika, sluz kojom su prekrivene
stijenke želuca zadržava ovu opasnu tekućinu u probavnom sistemu i tako sprečava njeno potencijalno štetno djelovanje.
Mozak je lagan, ali gladan
Iako na njega otpada samo neznatnih dva posto ukupne tjelesne težine, mozak troši čak 20 posto količine kisika i unesenih kalorija. Tri su cerebralne
arterije odgovorne za stalno pumpanje kisika i ako u samo jednoj od njih dođe do zastoja ili bilo kakvog ometanja protoka, dolazi i do poremećaja
funkcija koje kontroliše ugrožena regija mozga.
Položaj tijela utiče na pamćenje
Ako se ne možete sjetiti godišnjice braka, pokušajte kleknuti. Naime, sjećanja su duboko urezana u tijelo i čula, a mirisi i zvukovi mogu oživjeti
epizode iz djetinjstva. Asocijacije, pritom, mogu biti vrlo logične (zvonce bicikla podsjeti vas na stazu kojom ste se svakodnevno vozili...), ali i
vrlo tajanstvene.
Najnovija su istraživanja dokazala da se mnogih dijelova daleke prošlosti najlakše sjetimo ako zauzmemo položaj sličan onom u kom smo bili kada su se
određeni događaji odvijali.
Stanične dlačice potiču izlučivanje sluzi
Na većini stanica u našem organizmu rastu dlačice, organele poznate pod imenom cilia koje pomažu pri obavljanju funkcija mnogih organa – od probavnih
do slušnih. U nosu imaju vrlo važnu ulogu koja se tiče izlučivanja sluzi iz nosne šupljine niz grlo. Riječ je o procesu koji ometaju, naprimjer, vrlo
niske temperature, izazivajući prehladu i prouzrokujući pritom neugodna začepljenja dišnih puteva.
Hiljade jajašaca ostaje neiskorišteno
Kada žena zagazi u četvrtu, petu deceniju svog života prestaje mjesečni menstrualni ciklus koji kontroliše nivo hormona i priprema jajnu stanicu za
oplodnju. Jajnici proizvode sve manje količine estrogena, što prouzrokuje brojne psihičke i fizičke promjene, pa se dramatično smanjuje proizvodnja
jajnih stanica. Prosječan broj neoplođenih jajnih stanica kod djevojaka u razdoblju adolescencije kreće se oko 34. 000, a nakon tog se razdoblja taj
broj smanjuje, što može dovesti do potpunog prestanka proizvodnje ako se u međuvremenu ne dogodi trudnoća.
Koža dolazi u četiri boje
Koža bez učešća boje i pigmentacije izgleda kremasto bijela, a krvne žile smještene bliže njenoj površini daju joj crvenkast ton, dok melanin u sepia
nijansi, koja nastaje u 'saradnji' s ultraljubičastim zračenjem, rezultira tamnom, skoro crnom bojom. Različita zastupljenost i intenzitet svih
navedenih procesa određuju boju kože svih stanovnika našeg planeta.
Lomovi kostiju kontrolišu količinu minerala
Osim što funkcionišu kao potporanj našim organima i mišićima, kosti imaju još jednu važnu ulogu. One, naime, regulišu nivo kalcija u organizmu.
Kalcij koji sadrže vrlo je važan za rad mišića i živaca. Ako ga nema u dovoljnim količinama, lučenje određenih hormona dovodi do lomljenja kostiju,
što podiže njegovu zastupljenost u organizmu, pa se na taj način dostiže zadovoljavajuća koncentracija minerala.
