19.03.2007.
Mark Shuttleworth, kontroverzni bogataš iz Južne Afrike, svojim projektom Ubuntu uzdrmao je Linux zajednicu toliko da slobodno možemo reći da je
gotovo jednako popularan kao i Linux. U ovom intervju Mark otkriva neke zanimljive stvari o sebi kao i razloge pokretanja Ubuntu projekta.
Intervju sa ovim "Linuksašem" preuzeli smo sa
http://www.info.ba/
INFO: Možete li nam ukratko reći ko je Mark Shuttleworth?
Mark: Mark Shuttleworth je osnivač Ubuntu projekta, Linux distribucije dostupne svima širom svijeta, koja ima odlično desktop i server izdanje, i
postalo je veoma popularno.
Mark je studirao finansije i IT na Univerzitetu u Cape Townu, a kasnije osnovao kompaniju Thawte koja je bila i ostala jedna od najpoznatijih na
polju digitalnih certifikata i Internet privatnosti. Thawte je 1999. godine prodan američkoj kompaniji VeriSign za više od 500 miliona američkih
dolara. Nakon toga, Mark je osnovao HDB Venture Capital, poslovni “inkubator“ i Shuttleworth fondaciju namijenjenu društvenim inovacijama na polju
obrazovanja.
Preseljenjem u London započinju pripreme za misiju “Prvi Afrikanac u svemiru“, trenirajući u Gradu Zvijezda (Star City) i u Kazahstanu. U aprilu
2002. godine je posjetio Svemir kao član posade misije Soyuz TM34, za nekih 20 miliona dolara.
Devedesetih godina prošlog vijeka Mark je radio na Debian distribuciji, a u svijet Linuxa se vratio 2004. godine finansiranjem Ubuntu projekta, koji
nastoji napraviti besplatni, kvalitetni desktop OS za svakoga. Ubuntu projekat je finansiran putem njegove kompanije Canonical.
Godine 2005. osnovao je Ubuntu fondaciju sa početnim kapitalom od 10 miliona dolara.
INFO: Vi ste jedan od rijetkih ljudi koji su imali mogućnost da napuste našu planetu i posjete Svemir. Možete li nam reći kakav je osjećaj napustiti
rodnu planetu?
Mark: To je jednostavno bilo najljepše iskustvo ikada! Bila je to divlja vožnja nakon koje sam uvidio da je to putovanje ustvari najbolja stvar koju
sam ikada uradio. Moje noge su znale šta trebaju raditi, ali izgledalo je kao da to ne mogu uraditi u ispravnom redoslijedu.
Nesumnjivo je bilo udobnije privići se na Svemir nego se privići činjenici da sam opet na Zemlji. Jedan od najtežih dijelova misije je bilo ponovno
privikavanje na silu Zemljine teže, nakon 10 dana provedenih u bestežinskom stanju. Kući sam donio svemirsko odijelo kao uspomenu na mjesto na koje
bih opet otišao, bez imalo oklijevanja.
INFO: S obzirom da ste svoju egzistenciju obezbjedili (u smislu novca potrebnog za život), možete li nam objasniti otkuda želja da svoj novac i
energiju ulažete u Linux, proizvod koji je u svojoj biti besplatan?
Mark: Vjerujem da nas slobodni softver uvodi u novu eru tehnologije i obećava univerzalni pristup alatima digitalne ere.
Odabrao sam Ubuntu jer želim da to obećanje postane stvarnost. Od samog osnivanja Ubuntua bavim se bugom #1 na Launchpadu (web stranica posvećena
OpenSource softveru, op.aut.): smanjivanje velikog postotka tržnog udjela Microsofta. Posjetite obližnji PC Shop; primijetiti ćete da većina
dostupnih računara ima predinstaliran softver koji nije ni slobodan ni otvoren. Malo ili nimalo računara sadrži Ubuntu. Moja vizija je potpuno
drugačija i suprotna: većina računara treba da sadrži slobodni softver, poput Ubuntua, čime sa također promoviraju zapanjujuće mogućnosti i koristi
korištenja otvorenog i slobodnog softvera.
INFO: Pored vas, ko su još tvorci ideje Ubuntua?
Mark: Na tu ideju sam nadošao ja sam. Unutar Ubuntu Community Councila su trenutno još Benjamin Mako Hill, Colin Watson i James Troup. Community
Council je grupa koja određuje društvene smjerove i strukturu Ubuntu projekta. Članovi su odgovorni za održavanje i izmjene najvažnijih dokumenata,
kao Ubuntu Code of Conduct i procedure koje definišu sâm projekat. Nove članove ja predlažem, a glasaju članovi Ubuntua (grupa članova koji su
potpisali CoC, doprinijeli razvoju Ubuntua kroz Launchpad site i Ubuntu wiki ili na neki drugi način).
INFO: Zašto ste se odlučili za stvaranje sasvim nove distribucije? Da li ste razmišljali da direktno podržite Debian ili neku drugu distribuciju?
Mark: Postoji dosta drugih distribucija koje također dijele istu osnovnu infrastrukturu (pakete i formate arhiva). Ubuntu je različit od njih na dosta
načina.
Prvo, Ubuntu patchevi postaju dostupni za Debian čim se greške isprave tokom procesa izdavanja Ubuntua, ne samo kada je izdanje zaista objavljeno. Uz
druge Debianolike distribucije, izvorni kôd i patchevi su dostupni mnogima u vrijeme izdavanja, što im omogućava instantnu integraciju. Ubuntu
patchevi se automatski objavljuju na patches.ubuntu.com.
Drugo, među Ubuntu developerima ima mnogo aktivnih Debian developera. Dosta drugih distribucija koje koriste Debian pakete nema aktivnih Debian
developera.
Treće, Ubuntu ima češća i svježija izdanja. Raritet u svijetu Linux distribucija je izdavanje novih verzija svakih šest mjeseci, što uvijek nudi
stabilna, svježa i dovoljno sigurna izdanja sačinjena od najboljeg iz svijeta otvorenog softvera.
Miješanje procesa finansiranja sa volonterskim radom drastično povećava konfuziju. Postoje duboke društvene poteškoće u projektima koji miješaju
cjelodnevni plaćeni posao sa volonterskim naporima. Nisam siguran da li Debian treba takvu vrstu izazova. Moguće je veoma lako doći u duboke
konflikte sa bilo kim ko dodjeljuje novac i zapošljava ljude, i ko odlučuje koje ideje će se finansirati, a koje ne. Na neki način, činjenica da
Ubuntu NE PRISILJAVA promjene u Debianu je pomogla pojačanju tako dobre reputacije Debiana.
Proveo sam puno vremena razmišljajući o najboljem načinu učestvovanja u svijetu otvorenog softvera, i kako najpogodnije sagledati ideje koje su me
lično zanimale, poput odabira načina razvijanja otvorenog softvera na desktopu. Jedna opcija je bila stati na poziciju DPL-a (Debian Project Leader,
jer sam odavno Debian developer, prvi održavatelj Apachea u 1996. godini itd.), ali te sam ideje “prenio” izvan Debiana. Na kraju sam odlučio
napraviti paralelnu distribuciju i investirati u infrastrukturu pravljenja iste. Evo zašto:
Prvo, većina stvari koje želim uraditi uključuje smanjivanje obima distribucije. Ta stvar je čini korisnijom jednom dijelu ljudi, ali očigledno manje
korisnom drugima. Primjerice, trenutno su podržane samo tri arhitekture unutar Ubuntua. To je odlično za ljude koji koriste te arhitekture, ali
vidljivo manje korisno onima koji koriste nešto drugo.
Slično tome, podržavamo oko 1.000 osnovnih aplikacija u Ubuntu. To su osnovni dijelovi u glavnoj (main) komponenti Ubuntu, Kubuntu i Edubuntua. Sve
ostalo je dostupno kao dio universe i multiverse repozitorija, ali nije službeno podržano.
Što sam duže razmišljao o tome, sve više sam shvatao da bi to bila loša stvar za Debian, čije sposobnosti potiču iz njegove “univerzalnosti”.
Razumljivije je činiti takav pristup u odvojenom projektu. Fokusirali smo se na te stvari, i patchevi su trenutačno dostupni svim Debian
developerima, ako oni misle da su ti patchevi primjereni i za Debian.
INFO: U Linux zajednici se vode mnoge polemike o “sukobu” Ubuntua i Debiana. Da li uspjeh jednog znači propast drugog? Kako vi uopšte gledate na taj
“sukob”?
Mark: Propast Debiana, ako tako gledate na to, bi bila veoma loša za Ubuntu. Svaki Debian developer je suštinski i Ubuntu developer, jer je jedan
način rada na Ubuntu ustvari i rad na Debianu. Mi sjedinjujemo promjene u Debianu redovno, jer se tu ogleda najnoviji rad, najnoviji kôd, i najnoviji
pokušaji pravljenja paketa od strane ogromne i kompetentne zajednice otvorenog softvera. Bez Debiana, Ubuntu uopšte ne bi postojao.
INFO: Za kraj, možete li nam objasniti kodna imena Ubuntua, pošto su ona, u najmanju ruku neobična...
Mark: Službeno ime svakog Ubuntu izdanja je Ubuntu X.YY, gdje X predstavlja godinu, minus 2000, a YY predstavlja mjesec te godine u kojem je izdanje
objavljeno. Prema tome, prvo izdanje iz oktobra 2004. je Ubuntu 4.10. Sljedeće izdanje treba biti objavljeno u aprilu 2007. godine, i zato se naziva
Ubuntu 7.04. Kodna imena izdanja se uzimaju iz forme (“pridjev” “životinja”), naravno na engleskom jeziku. Warty Warthog (Ubuntu 4.10), Hoary Hedgehog
(Ubuntu 5.04) i Breezy Badger (Ubuntu 5.10) su prva tri izdanja Ubuntua. Uglavnom, korisnici koriste kraće nazive za izdanja, korištenjem samo
pridjeva, kao warty ili breezy.
Mnogo ljudi se pitalo zašto je odabrana ovakva šema imena izdanja? To je proizašlo iz jedne šale, u Sydneyu:
- lifeless: Koliko nam treba do prvog izdanja?
- sabdfl: Ne bi trebalo biti puno. Šest mjeseci najviše.
- lifeless: Šest mjeseci! To je nedovoljno vremena za dotjeravanje.
- sabdfl: Onda ćemo izdanje morati nazvati Warty Warthog.
I tako, odabrano je Warty Warthog (Bradavičava svinja). Prva mailing lista Ubuntu tima se zvala warthogi, i vrtili smo se na kanalu #warthogs na
irc.freenode.net. Sljedećim izdanjima smo davali hog imena, pa smo imali Hoary Hedgehog (Sijedi jež), a potom Grumpy Groundhog (Razdražljivi mrmot).
Ali mrmot nam se nije dopalo kao kodno ime, pa smo malo razmislili i nadošli na Breezy Badger (Svježi jazavac).
Pogledajte zvaničnu stranicu ubuntu projekta za Banjaluku http://www.ubuntu-bl.org
