07.03.2007.
Koliko je bio debeo najdeblji puž? Kolika je bila cijena najskupljeg roba? Koliko je bio visok najviši čovjek antičkog svijeta i koliko je
rundi uspjela izdržati carica Mesalina u seks maratonu? Odgovore na ta pitanja u djelu 'Knjiga antičkih rekorda' dali su arheolozi Cecilia i Allan
Klynne nakon što su stotine drevnih tekstova pročešljali u potrazi za superlativima
Iako u antičko doba nije postojala službena knjiga poput Guinessove koja bi bilježila rezultate, poznato je da su stari Grci i Rimljani obožavali
obarati rekorde. Kao što su spomenuti arheolozi dokazali, primjera ima mnogo, a naučnici su ih popratili stručnim komentarima i opsežnim
bilješkama.
Oni navode da su već stari Grci bilježili sportske rekorde, ali i top postignuća iz anatomije i s područja prirodnih pojava. Tako Grci tvrde da je
najizdržljiviji trkač pretrčao 238 kilometara u jednom danu, a vojnik Aleksandrove vojske popio 13,5 litara vina u takmičenju ispijanja i nakon toga
se srušio mrtav.
Tokom ranog perioda Rimskog Carstva, apetit za sve što je bilo 'brže, veće, dalje' postao je sve izraženiji i nametnuo se u način života –
zabilježeno je da su moćnici uložili u najveći poznati jantarni kamen (4 kg), dopuštena je i potrošnja goleme količine vode, a glumica Galeria Copiola
na pozornici se pojavljivala i u starosti od 104 godine.
Plinije je zabilježio anegdotu o konzervisanom grašku koji je bio zaboravljen u podrumu, a koji je sačuvao okus i nakon 220 godina. Isti je autor
napravio i popis najbolnijih bolesti - bubrežnim kamencima dodijelio je prvo mjesto, slijedili su čir na želucu i migrena.
Zanimljivijim događajem rimske istorije smatra se onaj kad je Klaudijeva supruga Mesalina izazvala najpoznatiju rimsku prostitutku na seks maraton i
dokazivanje koja može duže izdržati. Mesalina je pobijedila izdržavši 25 rundi. Bilo je i gnusnijih poduhvata koji su iznjedrili i najveće ulizice
antike: smatra se da su oni sjedili za stolom poluslijepog tiranina Dionizija I iz Sirakuze. Da bi Dionizije izgledao bolje, oni su sami nespretno
uzimali hranu sa stola, a dok je slinio, lizali su slinu s njegove odjeće.
Besposleno rimsko plemstvo i njihove beskrajne ogrije rezultirale su poznatim antičkim zbirkama zapanjujućih činjenica, tzv. mirabilija.
Budući da je plemstvu koje je svakodnevno tumaralo s jedne zabave na drugu ponestajalo tema za razgovore, učenjaci su skupili glave i napravili
spomenutu zbirku koja se prometnula u svojevrsnu antologiju i koristan izvor fraza i dosjetki, dovoljno atraktivnih da postanu predmet konverzacije, a
dobro su došle i u ljubavnim osvajanjima.
Mirabilije su sadržavale podatke o najljepšim grudima, o katapultu koji doseže udaljenost od 720 metara, a bio je popularan i podatak da je car August
kupio papigu koja je kreštala ‘Ave Cezar’ za rekordnu sumu od 20.000 sestercija. Dodane elegantno u konverzaciju, takve su sitnice uvijek bile zabavne
i nailazile su na pozitivne reakcije, pa su učenjaci te anegdote neprestano obnavljali i nadopunjavali.
Arhitekti su takođe bili skloni ekscentričnosti – napravili su akvadukt visok 48 metara u blizini Nimesa, a najduža staza za utrke konja imala je
prostor za publiku koji je mogao primiti 250.000 posjetioca. Neronova Zlatna palača na Palatinu smatra se najskupljom palačom u istoriji, a među
njenim brojnim bogatstvima posebno se ističu cijevi u stropu koje su na goste raspršivale cvijeće ili parfem, zavisno od prilike i vlasnikova
raspoloženja.
Rimsko plemstvo sklono tračanju i u to je umijeće uključilo neke zanimljive podatke – Germane su smatrali najprimitivnijim ljudima na svijetu, a
geograf Strabon pripisao je Špancima vrlo ekscentričnu naviku s područja lične higijene utvrdivši da oni pohranjuju urin u cisterne i onda se u njemu
kupaju.
Upitno je u kojoj su mjeri navedeni primjeri imali veze sa stvarnošću. Autori Allan i Cecilia Klynne vrlo su skeptični prema nekim otkrićima.
Naprimjer, teško im je povjerovati (jednako kao i čitaocima) da je izvjesni Marko Aponije umro u starosti od 140 godina, jednako kao što prilično
nevjerovatno zvuči priča o izuzetno hendikepiranim ljudima koji nisu mogli hodati iako su imali noge. Zašto? Jer su ih, kako kažu spisi, u tome
sprečavala stopala okrenuta unazad.
