06.03.2007.
Gojaznost, već uveliko prisutna na Zapadu zbog neredovne i nekvalitetne ishrane, opterećuje sve više Banjolučana.
Ovaj problem je u posljednjih nekoliko godina u gradu na Vrbasu poprimio oblik epidemije. Nažalost, sve više raste i broj djece koja pate od viška
kilograma.
- Višak kilograma povećava rizik od bolesti krvnih sudova i srca, uzrokuje šećer u krvi, bolesti zglobova, kamen u žuči i razna maligna oboljenja -
upozorila je doktorka u Klinici za dječije bolesti Kliničkog centra na Paprikovcu Biljana Suzić.
U udruženju građana "Plava sfera" objasnili su da postoje značajne razlike između gojaznosti i prekomjerne uhranjenosti.
- Gojaznost se definiše kao višak tjelesnih masti. Međutim, to se često poistovjećuje sa prekomjernom uhranjenošću, koja podrazumijeva povećanje
tjelesne mase u odnosu na idealnu težinu zbog viška vode u organizmu, mišića i težine kostiju - rekao je direktor ove organizacije Ljubo Janjić.
Dodao je da dosta Banjolučana radni dan provede sjedeći i po deset sati, malo se kreću, a unose više hrane nego što organizam može potrošiti.
Prema podacima stručnjaka, žene su češće gojazne, dok su muškarci prekomjerno uhranjeni.
- Gojaznost je kod žena najizraženija poslije dvadesete godine i menopauze, a kod muškaraca između 25 i 40 godine. To je najstariji i najčešći
poremećaj kod čovjeka - istakao je Janjić.
Doktorka Biljana Suzić je kazala da je i menstrualni ciklus kod gojaznih žena uglavnom neredovan. Često se, rekla je Suzićeva, javljaju i problemi sa
disanjem zbog čega dolazi do slabijeg snabdijevanja organizma kiseonikom i odstranjivanja ugljendioksida, pa su te osobe uglavnom umorne i
pospane.
Smatra se da na gojaznost utiču i brojni faktori kao što su nasljednost, psihološke, kulturološke, socijalne, fiziološke i metaboličke osobine.
- Genetski uticaj smatra se najvažnijim uzrokom gojaznosti. Međutim, članovi porodice dijele ne samo gene, nego i način života i navike u ishrani, pa
je teško odvojiti ova dva uticaja - rekao je Janjić.
Osim toga, važan je i psihološki uticaj na povećanje tjelesne težine.
Direktor "Plave sfere" Ljubo Janjić je naglasio da mnogi jedu da bi potisnuli negativne osjećaje i traume, a hrana često služi i da zamijeni nešto
što nedostaje. Gojazne osobe se često osjećaju i nepoželjno, pa postaju depresivni i jedu još više.
Doktor Biljana Suzić je objasnila da se gojaznost može spriječiti pravilnom ishranom i povećanom fizičkom aktivnošću.
- Trebalo bi jesti tri puta dnevno što raznovrsniju hranu. Važno je da se ne uzimaju veliki zalogaji i jede umjereno. Posebno je značajno da se u
organizam unosi mnogo voća i povrća i pije mnogo tečnosti - kazala je Suzićeva.
Glas Srpske
